Župna kronika

 

 

Uvod u župnu kroniku

Urednik: Petar Kuran

S nadnevkom 15. travnja 2016. župljani župe Rođenja Isusova na Kajzerici mogu slaviti 47. obljetnicu osnutka svoje župe kada se 1969. odvojila od župe Marije Pomoćnice na Knežiji.

To je bez sumnje vrlo znakovita vremenska dionica u kojoj je bilo ugodnih i manje ugodnih trenutaka u životu ove župe, u kojoj su barem tri generacije mladih ljudi prošle kroz osnovnu kršćansku zrelost, ostale na Kajzerici ili odselili nekamo drugdje.

Župa je kroz vrijeme prije samostalnosti Hrvatske živjela u dosta teškim pastoralnim i materijalnim uvjetima. Za žrtvu i ustrajnost treba osobito zahvaliti tadašnjim župnicima od kojih je najdulje (15 godina) bio župnik vlč. Franjo Maček, a nakon njega - s prvim danima samostalne Hrvatske 1990. godine - župom počinje upravljati fra Nedjeljko Dominik Slišković i vodi je sve do svoje smrti, 1. rujna 2009. Dakle, punih 19 godina. O njima i drugim upraviteljima župe opširnije u rubrici Župnici na Kajzerici.

Izvori za ovaj prilog u župnoj web stranici su Spomenica (župna kronika) i drugi arhivski dokumenti. Dakle, skoro polustoljetno vremensko razdoblje života Župe Rođenja Isusova na Kajzerici donijet će nam puno zanimljivih arhivskih priloga, u slici i riječi, kao doprinos povijesti ove župe i grada Zagreba, a kao svjedočanstvo onoga i ovoga vremena.

 


 

Stanje do osnutka župe 1969. godine

Područje župe Kajzerica do 1966. godine pripada župi Svete Klare, a do 1969 pripada župi Marije Pomoćnice na Knežiji.

 

6. ožujka 1969.

Dekretom zagrebačkog nadbiskupa kard. Franje Šepera Kajzerica postaje samostalna župa – Župa Podbrežje. Dopis o dekretu osnutka nove župe pogledajte OVDJE.

 

27.  travnja 1969.

Za razdoblje od ovoga nadnevka pa nadalje zapisao je u župnoj Spomenici prvi upravitelj novoosnovane župe Izidor Tušek slijedeće:

Župa Marije Pomoćnice pretrpjela je godine 1964. veliku katastrofalnu poplavu. Uslijed velikih i dugotrajnih kiša rijeka Sava silno je narasla i porušila nasip te je voda neodoljivom silom provalila prema gradu te poplavila svu Knežiju do autoputa i željezničkog nasipa paralelno sa Savskom cestom. Voda je malene knežijanske kućice poplavila sve do krova. Na našem dvorištu (nap.urednika: misli na Knežiju) voda je postigla visinu od 180 centimetara, pa i u crkvi bila je voda visoka 40 cm. Katastrofa je došla nenadano u noći 25.X.1964. oko dva sata ujutro. Pa onda kada je već voda došla nisu ljudi pravo shvatili težinu situacije. Nitko nije vjerovao, niti si je tko mogao zamisliti da će voda narasti do te visine. Poplava je veći dio malenih knežijanskih kućica toliko uništila da više nisu bile za popravak nego su po gradskoj komisiji osuđene na rušenje. Povodom te činjenice, a već i ranije predviđenog gradskog plana, već je u proljeće 1965. započela blokovska izgradnja stambenih zgrada i do danas – Knežija – još prije nekoliko godina siromašna periferija grada Zagreba, danas je nastala stambena četvrt grada Zagreba. Ovamo u nove stambene blokove naselilo se već preko 20.000 ljudi - novi župljani ali nažalost – malo je među njima dobrih vjernika. Župa je brojno narasla i četverostruko se povećala.

Radi tih okolnosti, a još više radi toga što se „Novi Zagreb“ izgradio na drugoj strani Save – blokovska stambena izgradnja: Zapruđe, Trnsko, Siget, Utrine – Nadbiskupski Duhovni Stol smatrao je potrebnim da osnuje preko Save pet novih župa: Zapruđe, Utrine, Trnsko, Siget i Podbrežje (Kajzerica nap.a.).

Župa Podbrežje nastala je otcjepljenjem od župe Marije Pomoćnice, a obuhvaća teren: Južne Obale i Podbrežja te Remetinečku cestu do Aleje Borisa Kidriča, teren Zagrebačkog Velesajma, igralište Lokomotive i Hipodroma.

Uprava novoosnovane župe za sada se povjerava upravitelju župe Marije Pomoćnice vlč. Izidoru Tušeku i u dekretu mu se nalaže da nabavi župne knjige te počne voditi župne matice i župnu spomenicu, a drugo će se naknadno urediti. Dekret o imenovanju vlč. Tušeka možete vidjeti OVDJE.

 

27. travnja 1969.

Proglašenje nove župe

U nedjelju 24.IV. je u crkvi Marije Pomoćnice proglašeno osnivanje nove župe pod nazivom „Zagreb-Podbrežje“ ovim oglasom:

„Važna obavijest: kako ste vjerojatno već pročitali u „Glasu koncila“ preuzv. zagrebački nadbiskup dr. Franjo kardinal Šeper je svojim dekretom od 6.III.1969. (datiran 30. lipnja 1969.) ustanovio pet novih župa u Zagrebu. Među tima je i župa „Zagreb-Podbrežje“. To je dio grada preko Save, koji je do sada pripadao župi Marije Pomoćnice. Granice ove nove župe jesu: Sa sjeverne strane: Sava do novog mosta do Mosta slobode; s istočne strane: Aleja partizanskih pilota do Aleje Borisa Kidriča; s južne i zapadne strane: Alejom Borisa Kidriča do projektiranog Savskog mosta.

Tu spadaju, dakle: sve Južne obale, sva Podbrežja i čitavi teren Velesajma. Upravitelj ove nove župe je za sada još župnik Marije Pomoćnice pa se i vjernici nove župe u svim župnim potrebama neka obraćaju ovamo tako dugo dok se na samom terenu nove župe ne otvori barem kakova župna kuća.“

Prva stranice župne Spomenice za 1969. može se vidjeti OVDJE.

 

Reagiranje župljana na samostalnu župu

Vjernici novoosnovane župe Podbrežje nisu baš s oduševljenjem primili vijest o osnivanju nove župe. Prije svega zato što su prije tri godine jedva isposlovali od Nadbiskupije da se taj teren izdvoji iz župe Svete Klare i pripoji župi Marije Pomoćnice i tako su se priviknuli na župu Marije Pomoćnice da nisu osjećali potrebu za novom župom, a drugo zato jer u župi Podbrežje nema ni crkve ni kapele ni kuće za župu, a niti terena za to, pa se boje prevelikih troškova za sve to; a za pravo se još i ne zna što je po gradskom planu predviđeno na tom terenu: hoće li biti dozvoljena izgradnja obiteljskih kuća na tom terenu ili će se graditi stambeni blokovi, ili će se – kako neki misle – cijeli taj teren pretvoriti u parkiralište Velesajma; o tome ovisi opstanak novoosnovane župe „Podbrežje-Zagreb“.

 

1. kolovoza 1969.

Život u župi

Nabavljene su župne knjige: matice krštenih, vjenčanih i umrlih, župni urudžbeni zapisnik, župna spomenica – samo prometa je vrlo malo u župi, jer je taj teren malo naseljen. Više od polovice terena župe zauzima samo Velesajam, a svaka privatna izgradnja obiteljskih kuća je zabranjena za sada.

 

31. prosinca 1969. 

Zaglavak

Čini mi se da je osnivanje župe Podbrežje ipak preuranjeno. Tu je premali teren i premalen broj vjernika. To se vidi po statistici župe na kraju godine. Od dana 27.IV.1969. kada je osnivanje župe proglašeno vjernicima, pa do danas, bilo je iz te župe kršteno 7, umrlih 7 i vjenčanih 3 para. Dakle, razmjerno vrlo malo. Djeca koja su se upisala za vjeronauk, redovito dolaze na Knežiju. Kada bi u novoj župi imali makar i malenu kapelu ili kuću gdje bi se moglo misiti i okupljati djecu za vjeronauk, sigurno bi se vjerski život bolje razvijao i više bi djece i odraslih dolazilo u crkvu, a dok toga nema, malo će koristi biti od osnivanja župe.

 


 

Godina 1970.

Upravitelj župe je pronašao jednu kuću u VIII. Podbrežju, koju je vlasnik voljan prodati i teritorijalno je na sredini župe. Obavijestio je o tome Nadb. Duhovni stol. Izvršen je uvid na licu mjesta, no do kupnje nije došlo jer joj je cijena previsoka, a osim toga nema vlasnik još sve u redu sa građevnom dozvolom i tako se odustalo od kupnje.

 

18. travnja 1970.

Upravitelj župe je prilikom dekanske vizitacije 17.IV.1970. proarhiđakonu Dr. Vilimu Muku pokazao teren novoosnovane župe, pokazao mu kuću koja bi se mogla kupiti za potrebe ove župe. Proarhiđakon se oduševio za kupnju te kuće i obećao da će se na Duhovnom Stolu interesirati i zauzeti za tu stvar, i sve je ostalo na tom obećanju.

 

17. lipnja 1970. 

Zagreb dobio nadbiskupa i dva biskupa

Glas Koncila od 28. lipnja 1970 izvještava da je dr. Franjo Kuharić, do sada administrator zagrebačke nadbiskupije, obaviješten 17. lipnja od apostolskog delegata u Beogradu, mons. Marija Cagne, da ga je Sveti Otac imenovao zagrebačkim nadbiskupom. Ujedno je obaviješten da su imenovana i dva pomoćna biskupa za zagrebačku nadbiskupiju, dr. Josip Salač, kanonik zagrebačkog stolnog kaptola, i dr. Mijo Škvorc, svećenik Družbe Isusove. Ovaj važan događaj Crkve u Hrvata objavio je Glas koncila. O tome više možete vidjeti OVDJE.

 

 

19. srpnja 1970.

Ustoličenje nadbiskupa i posveta novih biskupa

Danas je u Zagrebačkoj katedrali po monsignoru Cagni ustoličen preuzv. biskup dr. Franjo Kuharić za nadbiskupa zagrebačkog, a svećenici dr. Josip Salač i dr. Mijo Škvorc svećenik Družbe Isusove posvećeni su za pomoćne biskupe u Zagrebačkoj nadbiskupiji.

Dr. Franjo Kuharić, rodio se 15.IV.1919. u Pribiću i zaređen je za svećenika u Zagrebu 15. srpnja 1945. Za biskupa je posvećen 3.V.1964. U kolovozu 1969. imenovan je administratorom Zagrebačke nadbiskupije, a današnjim danom postao je Nadbiskup zagrebački.

Dr. Mijo Škvorc, rođen je 1.IX.1919. u Ruševcu kod Križevaca u seljačkoj obitelji s brojnom djecom. Godine 1938. stupio je u Isusovački red, gdje je završio škole i 1948. godine je zaređen za svećenika. Odlikovao se u Družbi Isusovoj velikom bistroumnošću, gorljivim radom na svim područjima crkvene djelatnosti. Današnjim danom zaređen je zabiskupa.

Dr. Josip Salač, rođen je 22.I.1908. u Daruvaru. Bogoslovne studije završio je u Zagrebu te je primio svećeničko zaređenje u Zagrebu 26.VI.1932. Bio je kroz više godina kateheta na zagrebačkim školama, a od 1947. do 1969. - s malim prekidom - bio je duhovnik na bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu, a danas je posvećen za biskupa.

Nadamo se da će novi pomoćni biskupi pokrenuti i požuriti da se za župu Zagreb-Podbrežje kupi kakova kuća i da se započne sistematski raditi u župi.

 

31. kolovoza 1970.

Budući da je dosadašnji upravitelj župe Izidor Tušek premješten, današnjim danom do rujna 1971. upravu župe preuzima novi vlč.Josip Jurić koji je u Spomenici zabilježio sijedeće:

 

4. rujna 1970.

Prema „Službenom Vjesniku“ Zagrebačke nadbiskupije br. IX. 1970. doznajemo slijedeće: „Župa Podbrežje – odlukom Nadb. Duh. Stola u Zagrebu od 4. rujna 1970. za titulara nove župe u Zagrebu-Podbrežje određen je Rođenje Isusovo“.

 

7. rujna 1970.

Na području župe Podbrežje kupljena je jedna privatna kuća za iznos od 20 milijuna dinara iz „Fonda Ivana XXIII“. Kuća će se preurediti za bogoslužje i katehizaciju. 

 

440x277 kupljena kuća 

Radne aktivnosti župljana oko uređenja kuće tj. kapele

Uz suradnju župljana zvono je skinuto s tornjića kapele sv. Jurja u Maksimiru i postavljeno na dvije bandere ispred kuće; (desno): Te iste godine načinjena je šupa od jelovih dasaka. Oko crkve i u prostoru ispred crkve izbetoniran je nogostup;

19. prosinca 1970.

Prenamjena obiteljske kuće u kapelu. Odluka Nadbiskupskog Duhovnog Stola o tome možete vidjeti  OVDJE.

Preuređeni bogoslužni prostor u obiteljskoj kući moralo se prijaviti kod SUP-a (Sekretarijat unutrašnjih poslova). Zahtjev o tome pogledajte OVDJE.

 

21. prosinca 1970.

Župni ured Marije Pomoćnice u Zagrebu posjetili su dr. Ivandija i dr. Tilšer. U ime biskupije su obavijestili Salezijance da će 25.XII.1970. biti svečano otvorenje župne crkvice Rođenja Kristova na Kajzerici. Kupljena kuća preuređena je u bogoštovni objekt. Salezijanci, koji su do sada upravljali župom, upravljat će i nadalje, dok Duh. Stol. u Zagrebu ne odluči drugačije.

Prostorije u objektu: kapelica, desno na ulazu mala kupaona s banjom, lijevo kancelarija, gornje prostorije se predviđaju za stan dviju časnih sestara koje bi crkvicu čuvale i vodile, jedan svećenik bi dolazio tamo nedjeljom i blagdanom dok se drugačije ne uredi.

 

Božić, 25. prosinca 1970. 

Svečano otvorenje crkvice na Kajzerici

U 11 sati je svečano otvorenje crkvice. Prisutni: biskup dr. Mijo Škvorc, dr. (Antun) Ivandija, dr. (Ivan) Tilšer, ravnatelj salezijanaca Nikola Zubović i župni upravitelj Josip Jurić. Svečanu misu i propovijed imao je dr. Mijo Škvorc. Bilo je prisutno 75 ljudi iz Kajzerice. Milostinja se skupljala u kapi. Sve je bilo lijepo, obiteljski intimno i pobožno.

Župnik je najavio da će od sada svake nedjelje i blagdanima biti sveta misa u 11 i 17 sati. Poslije polugodišta održavat će se redovito i vjeronaučna obuka. Tabernakul, koji je sada postavljen u kapelici, dr. Ivandija je rekao da je samo posuđen a koštao bi 450.000 din. Svi prisutni su za to da tabernakul ostane jer odgovara za ono mjesto. Dr. Mijo Škvorc je da ostane i nudi sam za tabernakul dar od 100.000 din.

Po gradskom planu je predviđeno da na Kajzerici budu izgrađeni stambeni objekti za 6.000 – 10.000 ljudi.

Sadašnja župna crkvica nosi titul „Župna crkva Porođenja Kristova na Kajzerici, Zagreb“.

Otvorenjem ove župe omogućuje se duhovni procvat ovog kraja. Posebno priznanje treba dati vođi uređenja kapelice dr. Ivandiji koji je posvetio sve svoje znanje i sposobnosti da se crkvica lijepo uredi i usposobi za bogoslužje. Mnogo mu hvala!

(Nije jasno kako titul župe „Rođenje Isusovo“ nije stalan nego ima i svoje inačice u tekstovima o nazivu župe kao Podbrežje, Kristovo Rođenje, Isusovo Rođenje i sl. - napomena urednika župne web stranice 2016. godine)

 


 

Kapela nakon osnovnog uređenja služi svojoj svrsi. Unutrašnjost kapele možete vidjeti OVDJE.

Unutrašnjost kapele u godini 1971. 

Jedan dobar dio župljana koji su ranije vrlo rijetko ili nikada posjećivali crkvu - redovito su prisutni nedjeljnoj sv. Misi

 

4. XI. 1971. sklopljen je ugovor između Župe sv. Jeronima u Zagrebu, Maksimirska cesta i Župe Rođenja Isusova na Kajzerici o posudbi crkvenog zvona.

Župljani Kajzerice su zvono sa crkve sv. Jeronima skinuli i isto montirali pred kućom (kapelom) na Kajzerici. To isto zvono je skinuto i vraćeno župi u Maksimiru 25. XI. 1979. na njihov zahtjev. Bilo je to u vrijeme župnikovanja vlč. Franje Mačeka. Kakvo zvono (ili ikakvo?) je nadalje imala župa na Kajzerici nije zapisano u župnoj kronici.

 

Proširenje krova kuće i volja župljana da pomognu. 

1. svibnja 1972. godine promijenjen je i vanjski izgled kuće. Prekrita je cijela kuća i produženo krovište iznad betonske deke. U tom tavanskom prostoru načinjena je jedna soba i prostor za kupaonu. Postavljeni su i žljebovi.

 

440x290 novi krov 

Posebno treba izdvojiti penzionera Botković Josipa iz VIII. Podbrežja koji je bio prisutan i pomagao sve radove od početka do kraja.

 

Nakon napornog dana malo se i feštalo.  

Osim stručnih zidarskih poslova, radove su izveli sami župljani. Bio je to svojevrstan doživljaj - kad smo na kraju obavljenog posla - za zajedničkim stolom podijelili pečenog odojka.

 

440x434 župljani feštaju nakon akcije 

O Božiću 1973. godine vlč. Franjo Prstec na bogoslužju. O tome pogledajte sliku OVDJE.

 

Za Božić u 1973. godini obnovljeni su zidovi kapele u "topažu" (?) tehnici, a na prednjem zidu po nacrtu kapelana iz Savskog Gaja vlč. Joispa Kropekca načinjene su jaslice koje zamjenjuju oltarnu sliku Rođenja Isusova. Radove izveo sam kapelan.

 

24. prosinca 1973.

Povodom godišnjice osnutka župe misu na Badnju večer predvodio je pomoćni zagrebački biskup Mijo Škvorc.

 

31. prosinca 1973.

Župa broji 700 stanovnika, od toga 550 katoličkih vjernika.

 

 

Župna događanja od studenoga 1974. do rujna 1975.

Za ovo razdoblje zapisao je u župnoj Spomenici vlč. Nikola Benko slijedeće:

 

15. studenoga 1974.

Imenovanjem vlč. Nikle Benka za duhovnog pomoćnika, župa je počela oživljavati. Naime, od 15.XI.1974. bio je stalno prisutan svećenik u toj sredini, župnoj zajednici. Sretni župljani su počeli voditi sve više brigu o svojoj Crkvi, te je već za Božić nabavljen novi veliki tepih za crkvu. Za stan je kupljen veliki regal, kasnije ležaj za zadnju sobu, tako da je stan za svećenika bio potpuno namješten.

Tijekom vremena pala je misao da bi se napravio ulaz u stan iz vana, a unutrašnji izgled crkve nešto izmijenio. Plan o novoj gradnji, preinaki saopćen je za Božić. Vjernici su bili oduševljeni i rado su davali priloge za gradnju. Budući da gore u stanu nije bilo kupaonice također je u tu gradnju ušlo i uređenje kupaonice.

Iza Nove godine 1975. zamoljeni su župljani da svojim prilozima pomognu oko gradnje. Skupljalo se do Uskrsa 1975. No, ranije se javila potreba dati pozlatiti kalež, tako da je to učinjeno odmah iza Nove godine, da bi na Uskrs bilo sve u redu.

Božić (1974) smo proslavili u najvećem veselju. Polnoćka je bila u noći, prisutno je bilo oko 200 vjernika, najviše mladih. Blagoslov kuća je trajao do Nove godine. Poteškoća nije bilo. No, sve su to bili dani kada je trebalo čvrsto odlučiti o gradnji. Razgovorom s vjernicima došlo se ipak do zaključka za gradnju.

Gradnjom smo počeli odmah iza Uskrsa. Nabavljeno je bilo potrebno željezo. Cement i vapno smo dobili badava. Radnike nismo trebali plaćati, a i neke majstore. Kupaonica je bila iza Uskrsa gotova, trebalo je jedino prilijepiti pločice i namontirati sve potrebno za kupaonicu. Kad je bilo to gotovo napravljene su deke (terase) koje su kasnije spojene sa željeznim stepenicama. Dana 1. svibnja započelo se s ulazom u stan. Radilo se, i tako je 1. 2. i 3. svibnja učinjen ulaz. Postavljena vrata davala su nadu da će nešto biti od svega toga. Polako se radilo na ulazu do Duhova. Duhovi (18. svibnja) bila je župna svečanost - Prva pričest. Osmero djece primilo je prvu pričest – od toga 6 djevojčica i dva dječaka. Za tu je zgodu učinjen, dogotovljen, ulaz u stan. Sv. misa je bila u znaku svečanosti. Svečanu misu predvodio je Nikola Benko (duh.pom.ž.) uz asistenciju dva bogoslova (Mirko Horvatić i Ivica Markovć). Iza mise bila je zakuska za prvopričesnike. Katehistica Štefica Lacko razdragano je bila stalno uz djecu.

Već ranije vidjela se potreba oko obnove unutrašnjosti crkve. Najprije su srušene stare stepenice i zidovi, to sve je bilo ožbukano. Stara kupaonica poslužila je kao prostor u kojem je napravljena nova ispovjedaonica.

15. srpnja pogođeni su poslovi s majstorima oko obnavljanja crkve, tako da je do 1. kolovoza crkva iznutra bila okrečena, a također i hodnik.

Gospodin Fistrić iz V. Podbrežja marljivo je i rado radio oko stolarskih poslova. Popravio je vanjsko krilo na prozoru od susjede Barice Malunec, a 25.8. gosp. Branko Tuškan s gosp. Dragutinom Jurković te uredio žljebove oko ulaza i odvodne žljebove. Njih dvojica također su uredili i kupaonicu. Od radnika posebno su se istakli Mile Balen (Mićo), Ivan Mlinarić, a od mladih Ivica Balen, Zdravko Balen, Željko Mlinarić, ? Mlinarić, Marko Mlinarić i Mirjana Mlinarić. Ličani, koje sam nabrojio, svakako zauzimaju prvo mjesto u obnovi crkve. Duša gradnje bio je Stjepan Kobetić koji je rad poticao, veselio radnike sa šalom i doskočicom, a također i s dobrom kapljicom.

Sve u svemu rad je uspio i do sada je potrošeno na obnovu kuće oko 4 milijuna st. dinara [nap.ur. oko 290EUR preračunato 17.12.2015]. Dobro je uspjelo, svakako bez Božje pomoći ne bi bilo ništa. U međuvremenu nabavljen je novi frižider za župu, a u zadnju sobu ormar i vitrina te stol za 8 osoba. Svakako da su planovi još veći, ali ako Bog dade, uspjet ćemo.

Župa broji 700 stanovnika, od toga 550 katolika.

 

25. prosinca 1974.

Božićnu sv. Misu predvodio je pomoćni biskup Josip Salač.

 


 

28. rujna 1975.

Župu je 28. rujna 1975. preuzeo Franjo Maček, došavši iz Zaboka i naslijedio vlč. Nikolu Benka. Iako već šesti upravitelj župe, ujedno je i prvi svećenik koji stanuje u župnom stanu u potkrovlju crkve. 

 

Godina 1975.

U župnoj kartoteci zabilježeno je 200 katoličkih obitelji. Nedjeljom se održavaju večernje sv. Mise.

Vlč. Franjo Maček bio je nadareni glazbenik, te po dolasku u župu organizira pjevanje nedjeljom nakon večernje Mise.

U prosincu, na molbu nadbiskupa da pomogne organizirati crkveno pjevanje u župama južnog Zagreba, počinje u Botincu vježbati crkveni zbor.

Vjeronauk se održava tijekom tjedna, a vjeroučenici su podijeljeni u skupine.

Vlč. Franjo piše u Spomenici: "Župa je živjela slijedećih godina od 1976.-1989. bez naročitih promjena. Poduzeo sam vjeronauk za mladež i nekoliko sastanaka s Tomislavom Ivančićem, ali mladež to nije prihvatila nego je odustala. Kršćanski nauk od 1.-4. tečaja išao je bolje – ali se roditelji nikako nisu uključili. Prva pričest obavila bi se svečano, ali bez posebnog efekta, radi roditeljskog pomanjkanja sudjelovanja u odgoju."

 

7. ožujka 1976.

Župnik Franjo Maček, za potrebe župe, kupio je nove orgulje na jednogodišnju otplatu.

 

Rujan 1976.

Te godine odaziv djece na vjeronauk bio je vrlo slab.

 

Godina 1977.

Župnik često odlazi sa župljanima na hodočašća: Marija Bistrica, Trsat, Rim, Mariazell, Lurd, Herceg Novi, itd. U njegovu odsustvu mijenjaju ga župnici iz Savskog Gaja, Remetinca, salezijanci s Knežije ili franjevci iz Sigeta. Pogledajte sliku s jednog takvog hodočašća OVDJE.

Povremeno sa župljanima odlazi u katedralu pogledati film o misijama, u koloru.

 

Velika srijeda 1978.

U crkvi je održan susret s misionarima: sestrom majkom Terezijom i o. Antom Gabrićem.

 

Dušni dan 1978.

U hrvatskim biskupijama bili su popularni tzv. Kartoni (Fond pape Ivana XXIII. za gradnju crkava) koji su se mogli kupiti umjesto vijenaca za pokojnike.

 

Prosinac 1978.

Organizirana je duhovna obnova u župi koju je predvodio Emanuel Hoško, franjevac iz Sigeta.

 


 

Siječanj 1980.

Župnik Maček osnovao je odbor za nabavu crkvenih zvona. Prethodno zvono bilo je posuđeno i po zahtjevu vraćeno 25.XI.1979. u maksimirsku župu sv. Jeronima. Za novo zvono bilo je potrebno skupiti novac, te je stoga vlč. Maček zamolio župljane da se odazovu.

 

31. ožujka 1980.

Zvono, točnije električni uređaj za zvonjenje, stiglo je na Uskrs 1980.

 

6. prosinca 1981.

Završava četverodnevni Župni euharistijski kongres.

 

16. listopada 1983.

Župnik je organizirao hodočašće u Rim. Nazočili su proglašenju svetim franjevca kapucina oca Leopolda Bogdana Mandića. 

 

Godina 1984.

Uz redovita župna hodočašća počelo se hodočastiti i u Međugorje.

 

9. rujna 1984.

Nacionalni euharistijski kongres Crkve u Hrvata (NEK) održan je u Mariji Bistrici - prvorazredni događaj od vjerskog i nacionalnog značenja. Na završnom događaju, 9. rujna, okupilo se više od 400 tisuća vjernika.

 

27. travnja 1990.

Održani su prvi demokratski izbori u Hrvatskoj, kojima započinje novija hrvatska povijest, odnosno proces osamostaljivanja Hrvatske.

 

11. kolovoza 1990.

Župnik Maček župljanima: Konačno vam mogu objaviti dobru vijest. Dobili smo novog upravitelja župe. Odredbom preuzv. Franje Kuharića, nadbiskupa i kardinala od 6. kolovoza o. g. imenovan je Nedjeljko Slišković, franjevac iz Sigeta kao upravitelj župe. Službu nastupa danom primopredaje koja je 14. kolovoza s tim da je obvezan subotom držati vjeronauk, a nedjeljom sv. misu i druge župne poslove prema potrebi. To će Vam reći on i dekan na Veliku Gospu u 9 sati, a reći će i novi raspored službe Božje.

Ovo je moja zadnja služba Božja kao upravitelja župe. Vama koji ste ovdje, i svima koji su mi mnoga dobra učinili kroz ovih 15 godina od srca vam hvala i neka vam Bog bude nagrada.

 

 

15. kolovoza 1990.

Na blagdan Velike Gospe, nakon 15 godina služenja na Kajzerici, oprostio se od svojih župljana vlč. Franjo Maček i otišao u mirovinu (74 godine).

Mjesto upravitelja župe preuzeo je fra Dominik Nedjeljko Slišković koji se tom prigodom prvi put predstavio vjernicima župe Rođenja Isusova.

Dekret kardinala Franje Kuharića obvezuje fra Nedjeljka na jednu nedjeljnu sv. Misu i subotnji vjeronauk za školsku djecu te druge pastoralne poslove prema potrebi. 

 

Tijekom kolovoza i rujna 1990.

Crkva je zatvorena radi preuređenja.

 

Studeni 1990.

Dipl. ing. Petar Ružević napravio je nacrt studije uređenja svetišta crkve Rođenja Isusova.

 

31. prosinca 1990.

U ovoj godini bilo je 5 krštenih, 10 prvopričesnika, 1 vjenčanje i 13 sprovoda.

 


 

19. svibnja 1991.

U župi je održana Prva pričest, ukupno 56 prvopričesnika. 

 

2. lipnja 1991.

Hodočašće župljana na Mariju Bistricu, 50 hodočasnika.

 

23. srpnja 1991.

Društvo osoba oboljelih od multiple skleroze grada Zagreba postaje pravna osoba registrirana pri Gradskom uredu za upravu i pravosuđe, sa sjedištem u Zagrebu - Kajzerica, IX. Podbrežje 35 (župni ured crkve Rođenja Isusova).

Prethodno je (15. lipnja 1991. u crkvi sv. Križa u Sigetu) na osnivačkoj Skupštini Društva bilo prisutno 57 osoba, od kojih se 31 upisala kao osoba oboljela od MS-a. Pod predsjedavanjem gđe. Vesne Špiček prihvaćen je Statut Društva.

Ovo je udruga teških bolesnika o kojima će se brinuti župnik i suradnici zajednice Kažotić.

 

18. studenoga 1991.

Pao je Vukovar. Jedan od najtužnijih dana u hrvatskoj povijesti.

 

25. studenoga 1991.

U župi je uvedena telefonska linija.

 

6. prosinca 1991.

Za crkvu Rođenja Isusova izradio je dipl. ing. Petar Ružević nacrte za nosač „vječnog svjetla“ (vidi sliku dolje).

 

195x188 tabernakul

 

  

31. prosinca 1991.

U ovoj godini bilo je 16 krštenja, 56 prvopričesnika, 1 vjenčanje i 18 sprovoda.

Župa broji 730 katolika, 282 katoličke obitelji, 166 djece do 18 godina.

Ostvareno je i jedno duhovno zvanje. Vesna Pavliško rođena u našoj župi zavjetovala se i postala pripadnica družbe sestara Majke Terezije.

 

Materijalni radovi u župi 1991. godine

Uređenje kotlovnice, centralnog grijanja i zidanje 2. dijela crkve.

 


 

20. veljače 1992.

Župnik fra Dominik Nedjeljko Slišković je, nakon blagoslova kuća, napisao pismo župljanima u kojem im zahvaljuje na gostoprimstvu i povjerenju koje mu je ukazano prilikom obilaska obitelji. Prema prikupljenim podacima blagoslov su primile 282 obitelji (oko 730 katolika).

Fra Nedjeljko nije posjetio samo katolike nego i ljude drugih vjera i svjetonazora koji su pokazali želju da se s njim susretnu. U pismu župnik, uz župne, predstavlja i druge aktivnosti koji se događaju u župi pod vodstvom Zajednice apostolskoga života bl. Augustina Kažotića, Dijecezanskoga odbora za širenje i kanonizaciju bl. Augustina, uredništva Vjesnika bl. A. Kažotića te Društva osoba oboljelih od multiple skleroze grada Zagreba.

 

25. veljače 1992.

Zajednica sestara bl. A. Kažotića kupuje od gospođe Ljiljane Rede zemljište uz crkvu, površine 162 m2.

 

27. veljače 1992.

Predsjednica Društva MS gđa Vesna Špiček upućuje dopis svim oboljelima od multiple skleroze na učlanjenje u Društvo. Bolesnici su dobili upitni list i ostale upute za učlanjenje kojim između ostaloga dobivaju povlastice za HTV, HPT i ZET.

Uredovno vrijeme je ponedjeljkom i srijedom od 10-12 sati.

Društvo posreduje kod nabave lijekova i ortopedskih pomagala.

Izrađeni su memorandumi, pečat, a u izradi su i iskaznice Društva.

Dogovorena je suradnja sa Studijem za socijalni rad Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s ciljem da sedmero studenata, 2. godine studija, redovitu praksu obavlja kod članova Društva.

Uspostavljen je kontakt s Društvima MS-a u svijetu (Ljubljana, London, Chicago, Beč).

 

Studeni 1992.

Dipl. ing. Petar Ružević napravio je nacrte pročelja i dogradnje predvorja crkve i stropa ulaza, te nacrt za oltar crkve Rođenja Isusova, izrađen u hrastovini.

 

Uoči božićnih blagdana 1992.

Župnik obavještava župljane da će ovogodišnji blagoslov obitelji („blagoslov kuća“) biti na jedan od načina koji predviđa obnovljeni Rimski obrednik. Blagoslov obitelji biti će u župnoj crkvi sa sv. Misom koja će biti služena na nakanu obitelji, te za sve pokojne i žive članove obitelji.

Izuzetak su obitelji čiji su članovi stari, nemoćni ili bolesni. Njih ću po njihovoj želji posjetiti u njihovu domu. 

Fra Nedjeljku Sliškoviću je dekretom do daljnjega produljen mandat kao upravitelju župe na Kajzerici. 

 

Božić 1992.

Osim redovitog blagdanskog bogoslužja održana je sv. Misa, prigodan program i domjenak za oboljele od MS-a.

 

31. prosinca 1992.

U ovoj godini bilo je 21 krštenih, 20 prvopričesnka, 14 krizmanika, 5 vjenčanja i 10 sprovoda.

 


Do svibnja 1993. napravljeno je:

  • mramorni podij svetišta
  • novi oltar
  • ambon
  • pomična ispovjedaonica, oltarna pozadina sa stropnim gredama, rasvjeta

 

Akademski slikar Vlado Polić izradio je za župnu crkvu:

  • sliku bl. Augustina Kažotića na oltaru
  • šest prozora oslikano je novozavjetnim motivima posljednjeg suda (Mt 25)
  • sliku Milosrdni Samarijanac
  • 15 slika križnoga puta

 

195x294 samarijanac 

 

Akademska kiparica Neda Grdinić izradila je:

  • Gospin kip visok 2,30 m postavljen pod ostakljenom piramidalnom kupolom

 

195x293 gospin kip

 

 

  • Bareljefi: Isusovo rođenje, Presveto Trojstvo, Isus sa Samarijankom na zdencu

 

440x330 bareljef.betlehem

 Bareljef  "Rođenje Isusovo. Autor: akad. kiparica Neda Grdinić, 1993.

 

Presv Trojstvo Kajz web

"Presveto Trojstvo", bareljef na zidu nadograđenog dijela crkve u župi Kajzerica. Autor: akad. kiparica Neda Grdinić, 1993.

 

195 na jakovljevu zdencuBareljef  "Isus na Jakovljevu zdencu". Autor:  akad. kiparica Neda Grdinić, 1993.

 

U dograđenom dijelu crkve napravljeno je:

  • rampa za invalide (na bočnim vratima ulaza u crkvu)
  • sazidana kotlovnica i uvedeno centralno grijanje
  • postavljen novi krov
  • podignut zvonik u obliku preslice s osvjetljenim križom
  • podrum uređen za učionicu i prenamijenjen za caritas

 

Tijekom 1993.

Po svim dijelovima domovine hrvatska obrana od agresora se kroz Domovinski rat i dalje nastavlja. Život u župi je materijalno vrlo težak.

Sv. Mise se održavaju nedjeljom i svakim radnim danom.

Caritas nastavlja dijeliti pomoć svake prve nedjelje u mjesecu.

Struktura stanovništva župe je vrlo siromašna, a potječu iz različitih krajeva naše domovine koji su ratom opustošeni. Zato su u svoje kuće i primili razmjerno velik broj izbjeglica i prognanika. Oko 200 obitelji prima pomoć župnog caritasa.

 

4. siječnja 1993.

Prije podne održan je susret i razgovor s izbjeglicama i prognanicima koji nisu katoličke vjere. Poslije susreta je dijeljena pomoć.

Istoga dana su se izbjeglice i prognanici katoličke vjeroispovijesti okupili na sv. Misi i blagoslovu obitelji u 17 sati, nakon čega je dijeljena pomoć u hrani i odjeći.

 

15. veljače 1993.

Gospođa Dubravka Bačanek postaje službenica Župnog ureda i ostalih ustanova koje u njemu djeluju, a to su: Dijecezanski odbor Zagrebačke nadbiskupije za širenje štovanja i za kanonizaciju bl. Augustina Kažotića, Uredništvo Vjesnika za širenje štovanja i za kanonizaciju bl. Augustina Kažotića, Zajednica apostolskoga života bl. A. Kažotića, Društvo osoba oboljelih od MS-a grada Zagreba.

 

25. ožujka 1993.

Blagovijest

Izašao je prvi broj Obavijesti Župe Rođenja Isusova i Zajednice Kažotić. Obavijesti na 4 stranice A5 formata donose najvažnije informacije o radu Župe i Zajednice. Trebale bi izlaziti povremeno.

 

31. ožujka 1993.

Početak četverodnevnice bl. Augustinu Kažotiću za četiri bolesnika oboljela od neizlječivih bolesti (Marija, Vesna, Anica i Janja).

 

3. travnja 1993.

Poslije večernje sv. Mise u crkvi se održao susret s umirovljenicima župe.

 

4. travnja 1993.

Cvjetnica 1993.

Priređen je u 12 sati redoviti uskrsni susret s osobama oboljelim od MS-a.

Uz prigodan program podijeljeni su i uskrsni darovi.

Poslije podne dijelila se karitativna pomoć izbjeglicama, prognanicima i socijalno ugroženim osobama župe Kajzerica.

 

25. travnja 1993.

Održana je Prva pričest, 10 prvopričesnika.

 

19. svibnja 1993.

Održana godišnja Skupština Društva oboljelih od MS-a na Zagrebačkom velesajmu.

 

6. lipnja 1993.

Karitativna pomoć izbjeglicama, prognanicima i socijalno ugroženim građanima na području Župe, kao i bolesnicima oboljelim od MS-a, i dalje se dijeli svake prve nedjelje u mjesecu.

 

25. srpnja 1993.

Počinje devetnica za nadolazeći blagdan bl. Augustina Kažotića.

 

3. kolovoza 1993.

Blagoslov kapele bl. Augustina Kažotića

Na blagdan bl. Augustina Kažotića 3. kolovoza pomoćni zagrebački biskup mons. Marko Culej blagoslovio je kapelu bl. A. Kažotića tj crkvu Rođenja Isusova. Uz mons. Culeja i župnika p. Dominika Nedjeljka Sliškovića u koncelebraciji su sudjelovali dominikanski provincijal o. Mato Bošnjak, franjevački provincijal o. Mirko Mataušić, novozagrebački dekan Leopold Tepeš, rektor Grkokatoličkog sjemeništa Nikola Kekić, vlč. Josip Dumbović, vlč. Josip Firšt, gvardijan vukovarski o. Branko Kosec, o. Mario Žagar i fra Mijo Herman.

Župnik fra Nedjeljko predstavio je župu osnovanu 1969. godine u kojoj djeluju Zajednica apostolskoga života bl. Augustina Kažotića obznanjena 1987. godine, Društvo osoba oboljelih od multiple skleroze grada Zagreba, Predsjedništvo Odbora zagrebačke nadbiskupije za širenje štovanja i kononizaciju bl. Augustina Kažotića, Uredništvo Vjesnika bl. A. Kažotića i Društvo osoba oboljelih od multiple skleroze grada Zagreba. Uz župnika i svećenike prisutne su pozdravili: gđa Mirjana Hudoletnjak ispred Mjesne zajednice Kajzerica, gđa Vesna Špiček kao predsjednica Društva oboljelih od multiple skleroze grada Zagreba, gosp. ing. arh. Petar Ružević – projektant i graditelj. U sv. Misi sudjelovao je pjevački zbor dominikanske župe Kraljice sv. krunice u Zagrebu.

Poslije pričesti biskup Culej je, u simboličan spomen na blaženikovu brigu za zdravlje naroda, posadio lipu u vrtu Kažotićeva centra. U Cerniku i Vugrovcu puk hodočasti lipama koje je, po predaji, sadio sam Kažotić. Fra Nedjeljko je prisutnima predstavio radove ak. kiparice Nede Grdinić i ak. slikara Vladimira Polića. To su bareljefi: Rođenje Kristovo, Presveto Trojstvo i Isus na zdencu sa Samarijankom te Gospin kip. Slikar Polić naslikao je bl. Augustina Kažotića, Milosrdnoga Samarijanca i petnaest postaja Križnoga puta. Na kraju sv. Mise kažotićevci Maja i Božo Mikac darovali su uljanicu biskupu Culeju. Tekst o blagoslovu u Glasu Koncila napisao je gosp. Joja Ricov. U sjećanje na taj događaj u crkvi je postavljena spomen-ploča koju možete u slici vidjeti OVDJE.

 

19. prosinca 1993.

U crkvi je održan predbožićni domjenak za osobe oboljele od multiple skleroze. Zahvaljujući ponajviše župniku, gđi Dubravki Bačanek i gđi Vesni Špiček nakon sv. Mise upriličen je i prigodan program u kojem su nastupili vjeroučenici i mladi glazbenici, braća Marko i Luka Magdalenić. Uslijedilo je druženje na kojem su podijeljeni blagdanski darovi.

 

24. prosinca 1993.

Župne Obavijesti (br. 6), uz božićnu čestitku p. Nedjeljka Sliškovića, donose raspored sv. misa koje se služe za sve žive i pokojne članove obitelji na prodručju župe, te u sklopu kojih se obitelji blagoslivljaju. U pet dana za vrijeme sv. mise, prema rasporedu ulica u kojima žive, bit će blagoslovljene sve obitelji na području župe. Podrazumijeva se da obitelji dođu na sv. misu. Župnik po izričitoj želji obitelji ostavlja mogućnost blagoslova obitelji i u njezinoj kući. To se osobito odnosi na bolesne i nemoćne. 

Toliko o „blagoslovu kuća“.

 

Pastoralno izvješće 1993.

U protekloj godini bilo je 17 krštenja, 10 prvopričesnika, 7 krizmanika, 6 vjenčanja i 8 sprovoda.

 


 

Godina 1994.

1994. navršava se 900 godina od osnutka Zagrebačke biskupije a grad Zagreb slavi 900. obljetnicu prvoga pisanog spomena svoga imena.

 

2. veljače 1994.

Započeli zidarski radovi na katu župne kuće za potrebe radijske postaje Radio Maija. Podiže se krov, a potkrovlje crkve širi se prema istoku. Ing. Ružević izradio je nacrte za sve izmjene, izgradnju studija, režije i ostalih potrebnih prostorija.

 

27. veljača 1994.

Zahvalnica bl. Augustinu Kažotiću za zdravlje ing. Petra Ruževića koji je operiran 27.02.1992.

  

440x301 nedj misa 1993

 

11. ožujka 1994. Početak Radio Marije

Na molbu Pokreta krunice za obraćenje i mir kardinal Franjo Kuharić daje svoj pristanak i podršku za osnivanje radijske postaje Radio Marija.

 

25. ožujka 1994.

Sklopljen je dogovor između fra Nedjeljka Sliškovića, upravitelja župe na Kajzerici i fra Smiljana Kožula, duh. ravnatelja Pokreta krunice za obraćenje i mir u svezi s uređenjem radijskog studija.

U njemu se navodi da župa Rođenja Isusova ustupa potkrovlje crkve koje će se adaptirati za potrebe studija Radio Marije. Troškove adaptacije i izrade studija snosi Pokret krunice kao nositelj projekta. Detaljan ugovor sklopit će se kada građanske vlasti odobre aktivnost radijske postaje. Župa se već sada obvezuje da će prvi ugovor biti potpisan barem na pet godina, te da će u mjesečnu naknadu obračunati sva sredstva utrošena u adaptaciju i izradu studija.

 

440x301 crkva ožujak 1994

 

28. ožujka 1994.

Ministarstvo pomorstva, prometa i veza odbija zahtjev Pokreta krunice za izdavanje dozvola za radijsku postaju „Radio Marija“ dok Sabor ne donese zakon o telekomunikacijama.

 

U proljeće 1994.

Hrvatski biskupi su, na sjednici HBK-e, donijeli odluku o osnutku Hrvatskoga katoličkog radija.

 

4. travnja 1994.

292. obljetnica proglašenja Augustina Kažotića (1702. godine) blaženim.

 

27. svibnja 1994.

Društvo osoba oboljelih od MS-a sazvalo je Skupštinu na zagrebačkom velesajmu, u sklopu koje je održan okrugli stol na temu „Kvaliteta življenja osoba s multiplom sklerozom“.

 

18. lipnja 1994.

Za potrebe župe Rođenja Isusova na Kajzerici stigao je rabljeni Volkswagen kombi, dar Neue Bildposta - Hilfswerk e.v. iz Lippstadta.

 

29. srpnja 1994.

U povodu 900. obljetnice utemeljenja zagrebačke biskupije izdana je knjiga - životopis bl. Augustina Kažotića autora dvojice dominikanaca dr. Marijana Biškupa i dr. Franje Šanjeka. Na promociji knjige u dvorani Tribine grada Zagreba govorio je fra Dominik Nedjeljko Slišković, predsjednik Dijecezanskog odbora za kanonizaciju AK. Knjiga je izdana u 5000 primjeraka.

 

27. kolovoza 1994.

Uz preporuku kardinala Kuharića fra Smiljan Kožul šalje Ivici Mudriniću, ministru pomorstva, prometa i veza molbu za dodjelu privremene koncesije, od 15 dana, kako bi se u rujnu putem Radio Marije mogao pratiti papin posjet Hrvatskoj.

 

1. rujna 1994.

Papa Ivan Pavao II. za 10-ak dana će posjetiti Hrvatsku. Stoga u našoj župi, a i diljem Domovine, počinje molitvena devetnica.

 

10. - 11. rujna 1994.

Papa Ivan Pavao II. u Zagrebu.

Nedjeljna sv. misa, 11. rujna, slavi se na zagrebačkom Hipodromu s papom. Prostor Hipodroma spada u granice župe Kajzerica, pa se može reći da je naša župa bila domaćin tom veličanstvenom milijunskom skupu.

 

440x247 ivan pavaoII hipodrom 1994 

25. studenog 1994.

Župa namjerava izdati crkvenu pjesmaricu za vlastite potrebe. O tome je danas održan radni sastanak (Petar, Tvrtko i župnik fra Nedjeljko).

Radio Marija primljena u Međunarodnu udrugu Radija Marije.

 

Pastoralno izvješće 1994.

U godini 1994. bilo je 16 krštenja, 12 prvopričesnika, 15 krizmanika, 3 vjenčanja i 11 sprovoda.

 

 Radovi u crkvi 1994.

  • studio i režija RM-e
  • strop i drvenarija crkve
  • novi vitraji na prozorima
  • kip sv. Antuna

 


 

23. siječnja 1995.

Radio Marija - postavljanje opreme u studijske prostorije.

 

Travanj 1995.

Župne Obavijesti (br. 9) u cijelosti su posvećene oboljelima od MS-a. Radi boljeg razumijevanja bolesnika i upoznavanja bolesti donose izvadak napisa gđe. Majde Matković iz „Slobodne Dalmacije“ od 27. veljače 1995.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi oko 3000 oboljelih od ove neurološke bolesti. Budući da je uzrok bolesti nepoznat, možda imunosni ili virusni, samim time nema ni odgovarajućeg lijeka. U Hrvatskoj je visokorizično područje Gorskog Kotara, gdje je i najveći postotak oboljelih od MS-a. Zbog nepredvidljivosti i agresivne progresivnosti bolest uz teški invaliditet može uzrokovati i psihičke promjene kod oboljelih. 

 

23. travnja 1995.

Bijela nedjelja, Prva pričest, 9 prvopričesnika. 

 

25. svibnja 1995.

Skupština MS-a na Velesajmu

Predsjednica Društva gđa Vesna Špiček zahvaljuje se i neopozivo daje ostavku. Izabran je novi predsjednik g. Miljenko Požgaj. Nakon otvaranja Skupštine održan je Okrugli stol na temu „Živjeti s multiplom sklerozom“. U Društvo su učlanjena 173 bolesnika. Susreti s bolesnicima nastavljaju se svakog prvog utorka u mjesecu u crkvi Rođenja Isusova.

 

21. svibnja 1995.

Caritas

Pomoć u župnom caritasu prima 45 socijalno ugorženih građana, prognanika i izbjeglica na području župe.

 

1. lipnja 1995.

Radio Mariju na Kajzerici posjetio je g. Emenuele Ferrario (utemeljitelj  projekta Radio Maria u Italiji) koji je budućim zaposlenicima i suradnicima održao predavanje o ideji i poslanju Radio Marije.

 

7. lipnja 1995.

U franjevačkom samostanu u Sigetu sazvan je sastanak svih onih koji žele početi svoju suradnju s Radio Marijom na Kajzerici. Studio je izgrađen i opremljen, odašiljač je nabavljen, koncesija još nije dobivena.

 

12. srpnja 1995.

Rješenjem Ministarstva uprave od 12.07.1995. udruženje građana Prijatelji radio Marije postaje pravnom osobom sa svrhom uspostave radijske postaje Radio Marije.

 

19. srpnja 1995.

Dogodio se strašan pokolj u Srebrenici gdje je u nekoliko dana ubijeno 8372 osobe.

 

10. kolovoza 1995.

Nakon duge i teške bolesti u 64. godini života preminuo je dipl. ing. arhitekture i kazališne scenografije gosp. Petar Ružević. U svom profesionalnom radu posvetio se projektiranju sakralnih objekata i osobito njihovu unutarnjem uređenju. Njegov opus obuhvaća oko 110 crkava i kapela na prostorima Hrvatske među kojima se nalaze crkva sv. Križa u Sigetu i crkva Rođenja Isusova na Kajzerici.

Pokojni ing. Ružević napravio je projekte za sve nadogradnje i izmjene u crkvi Rođenja Isusova, Kažotićevu centru i Radio Mariji te nacrte za unutrašnje uređenje tih prostora. Njegov osjećaj za sakralnost izvirao je iz duhovnog iskustva koje je, prema riječima arhitekta, uz logiku i razum potrebno da bi se mogao shvatiti i oblikovati novi prostor. Bio je štovatelj bl. Augustina Kažotića. 

 

15. rujna 1995.

Gospođa Dubravka Bačanek zapošljava se kao tajnica Društva osoba oboljelih od MS-a. Društvo broji oko 200 članova. Od sada je uredovno vrijeme Društva tri puta tjedno: ponedjeljkom, srijedom i četvrtkom.

 

Pastoralna statistika 1995. godini

Godina 1995. donijela nam je 20 krštenja, 16 prvopričesnika, 18 krizmanika, 15 vjenčanja i 12 sprovoda.

 

Radovi u crkvi 1995.

Natkriven ulaz prema dograđenoj ministrantskoj sobi.

U crkvi je zamijenjeno dotrajalo pojačalo i zvučnici za razglas.

Izrađen je novi kip sv. Antuna, visok 150 cm, rad ak. kiparice Nede Grdinić.

 


 

4. ožujka 1996.

Definitorij Provincije na svojoj sjednici, 4. ožujka 1996. godine, imenuje fra Nedjeljka Sliškovića voditeljem projekta „Radio Marija“ koji će se brinuti da se RM oblikuje u skladu sa crkvenim i građanskim zakonima, te pravilima medija. Time se RM u potpunosti odvaja od Pokreta krunice za obraćenje i mir, uključujući dokumente, materijalna dobra, novčana sredstva i dr.

 

Travanj 1996.

Montiranje ispovjedaonice koja je napravljena prema nacrtu ing. Petra Ruževića iz siječnja 1984.

 

14. travnja 1996.

Bijela nedjelja, Prva pričest, 10 prvopričesnika. 

 

4. svibnja 1996.

Podjela sakramenta Potvrde zajedno s krizmanicima župe Siget, iz naše župe 8 potvrđenika.

 

4. svibnja 1996.

Franjevački generalni vizitator, fra Mihael Vovk u Sigetu i Kajzerici.

 

11. svibnja 1996.

Skupština udruge Prijatelja Radio Marije u Sigetu. Nakon što se fra Smiljan Kožul zahvalio na dužnosti predsjednika za novu predsjednicu udruge Prijatelja RM izabrana je gđa Bruna Andlar. Za glavnog i odgovornog urednika RM izabran je fra Nedjeljko Slišković. Prisutan i fra Leo Maasburg iz Italije.

 

25. svibnja 1996.

Između župe Rođenja Isusova i udruge Prijatelji Radio Marije sklopljen je petogodišnji ugovor o iznajmljivanju prostorija za potrebe radijske postaje RM. Ugovor istječe 25.05.2001.

 

19. lipnja 1996.

Pod vodstvom vjeroučitelja gosp. Petra Petronija Kurana oganiziran je izlet vjeroučenika na Plitvička jezera.

 

21. lipnja 1996.

U naselju Kajzerica je započeta gradnja 9,5 km duge vodovodne mreže za 1000 stanovnika (250 obitelji).

 

14. srpnja 1996.

Zavjetno hodočašće grada Zagreba na Mariju Bistricu. Iz naše župe odlazi 55 hodočasnika.

 

23. kolovoza 1996.

Djelatnici novoosnovane radijske postaje Radio Marija u Hrvatskoj (Ivica Relković, Ivanka Peranić, Petar Petronije Kuran i Bernard Gršić) bili su nekoliko dana u posjetu radijskim postajama "Radio Maria" u Italiji (Varese i Erba).

 

6. rujna 1996.

Održana je sjednica Predsjedništva udruge Prijatelja RM-e na kojoj dotadašnje Predsjedništvo podnosi kolektivnu ostavku. Za predsjednicu je izabrana gđa Bruna Andlar. Sastanku su nazočili gosp. Emanuele Ferrario i fra Leo Maasburg iz Italije.

 

13. listopada 1996.

Dan zahvalnosti za plodove zemlje - vrlo slikovit i upečatljiv dječji recital u crkvi.

 

21. listopada 1996.

Sazvana Skupština udruge Prijatelji Radio Marije na kojoj se, prema izmjenama i dopunama Statuta, ime Udruge mijenja u Udruga Radio Marija. Također predsjedništvo Udruge mijenja se u Upravni odbor Udruge. Uvodi se Sud časti. Upravni odbor izabrao je novog predsjednika Udruge p. Nedjeljka Sliškovića koji je za svoga zamjenika i tajnika izabrao gosp. Ivicu Relkovića. Time njih dvojica postaju jedini ovlašteni zastupnici Udruge. Sva tijela Udruge izabrana su na šest mjeseci.

 

28. prosinca 1996.

Od kolovoza do danas je izgrađena nadstrešnica (željezna konstrukcija, pokrov, vodootporne ploče, osvjetljenje, ozvučenje...) ispred crkve pod kojom vjernici mogu biti za vrijeme liturgije a tako i za druženja nakon mise.

 

Srpanj - prosinac 1996.

Vladimir Polić: freske na fasadi, freske u stražnjem dijelu crkve: bl. Augustin Kažotić i Hrvatski zavjetni križ.

 

440x238 ulazni dio crkve

 

Radovi u crkvi i nabavke tijekom godine:

  • izgrađena nadstrešnica ispred crkve
  • uređeni uredi Udruge MS
  • uređeno pročelje crkve
  • u stražnjem dijelu crkve izrađene su freske - desno - freska bl. A. Kažotića, a lijevo - freska starohrvatskoga križa sa Višeslavove krstionice
  • u prednjem dijelu crkve s lijeve i desne strane oltara: lijevo freska Rođenja Isusova, desno freska Getsemani
  • izrađena drvena ispovjedaonica i ugrađena u zidnu nišu
  • kupljene misnice kod časnih sestara na Novoj Vesi: božićna, uskrsna, ljubičasta, bijela i crvena,
  • nabavljeno je preko stotinu sklopivih drvenih stolica za crkvu (iz praktičnih razloga stolice jer klasične klupe zauzimaju veći prostor).

 

440x296 župnik sa suradnicima

Župnik fra Nedjeljko Slišković sa suradnicima pred crkvom

 

Tijekom 1996.

... bilo je 20 krštenja, 15 prvopričesnika, 14 krizmanika, 5 vjenčanja i 14 sprovoda.

 


 

2. siječnja 1997.

Zemljište uz crkvu, za gradnju stambenog objekta, kupio je gosp. Šiljeg i veličinom zgrade dobrano "zaklonio" i "podredio" crkvu.

 

22. veljače 1997.

Početak emitiranja programa radijske postaje Radio Marija pod sloganom "kršćanski glas u tvome domu"

U subotu, 22. veljače 1997. točno u 12:00 sati, započela je s radom neprofitna radijska postaja Radio Marija koja na frekvenciji 96,4 MHz emitira vjerski katolički program za grad Zagreb i okolicu. Program iz studija izravno vode Ivica Relković i Petar Petronije Kuran, koji su također i urednici programa.

Fra Dominik Nedjeljko Slišković je glavni i odgovorni urednik.

 

27. veljače 1997.

Radio Marija prenosi sv. misu iz crkve Rođenja Isusova. Misu služi fra Nedjeljko. Donosi povjesni pregled župe u kojoj sada ima oko 130 katoličkih obitelji odnosno 500 krštenih.

 

4. ožujka 1997.

Redovita sveta misa svakog prvog utorka u mjesecu za oboljele od MS-a prenosi se putem Radio Marije. Upućena je svim bolesnicima, starima i nemoćnima.

 

12. - 13. travnja 1997.

Papa Ivan Pavao II. pohodio je u glavni grad Bosne i Hercegovine - Sarajevo. Bio je to nedugo nakon završetka rata pastoralni posjet koji je pobudio veliki interes kod katoličkih, a ne i s manjom simpatijom i kod pravoslavnih i muslimanskih vjernika. Papina temeljna poruka je glasila: "Srušite zidove nerazumijevanja".

 

20. travnja 1997.

Preminuo dr. Velimir Lojda

Dr. Lojda radio je 37 godina u liječničkoj ordinaciji na Kajzerici, a svojim je pacijentima bio i obiteljski liječnik i prijatelj. Liječio je i nekoliko generacija jedne obitelji od Kajzerice preko Savskog Gaja do Brezovice. Kajzerčani ga pamte kao vedrog i smirenog čovjeka, koji je u bilo koje doba dana ili noći dolazio svojim pacijentima. Rado je surađivao sa Crkvom i župnikom p. Nedjeljkom. Iznenadna smrt prekinula je i njegovu suradnju s Radio Marijom, na kojemu je svakoga utorka, tijekom mjeseca ožujka, gostovao u emisijama o zdravlju. Misa zadušnica za pokojnoga dr. Velimira Lojdu služena je 24. travnja u crkvi Rođenja Isusova.

 

28. svibnja 1997.

Izabran Upravni odbor Radio Marije (I. Relković, B. Gršić, J. Stipić, fra Smiljan Kožul i fra Nedjeljko Slišković).

                                                

6. prosinca 1997.

Za TV emisiju Obrazovnog programa ekipa Hrvatske televizije snimila je u crkvi 5. i 6. prosinca emisiju pod naslovom "Idemo u Betlehem". Freska Isusova rođenja s lijeve strane oltara, rad akad. slikara Vladimira Polića nazvana je "Hrvatski Betlehem".

Emisija pod nazivom „Idemo u Betlehem“ je emitirana na HTV1 22. prosinca 1997. od 10-11 sati.

 

Polnoćka 1997.

Radio Marija izravno prenosi polnoćku iz crkve Rođenja Isusova. Uz župnika fra Nedjeljka tu je i vodič, animator, recitator itd.

 

Tijekom 1997.

  • U župi je bilo 19 krštenja, 11 prvopričesnika, 12 krizmanika, 8 vjenčanja i 16 sprovoda.
  • Vjeroučenika na župnom vjeronauku - oko 50
  • Vjernika na nedjeljnoj sv. misi - oko 130
  • Ukupan broj katoličkih vjernika - oko 750
  • Radi liječenja u domovini i inozemstvu župnik fra Dominik Nedjeljko Slišković bio je nažalost odsutan iz župe od svibnja do studenoga. U svećeničkim obvezama zamjenjivala su ga subraća franjevci iz Sigeta, a ostale pastoralne obveze preuzeli su župni suradnici laici.

 


 

22. veljače 1998.

U nedjelju 22. veljače navršena je prva godina emitiranja RM, prve katoličke radijske postaje u Hrvatskoj. Poslije koncelebrirane sv. mise u župnoj kapeli održan je susret s predstavnicima medija.

 

19. travnja 1998.

Bijela nedjelja, Prva pričest, 10 prvopričesnika.

 

2. svibnja 1998.

Krizma, prvi put u župi Rođenja Isusova, 10 krizmanika, djelitelj dr. Matija Berljak, kanonik. Dosadašnjih godina bila je praksa da su  krizmanici iz naše župe primali sv. Potvrdu u crkvi sv. Križa u Sigetu.

 

16. svibnja 1998.

Za župnu upotrebu tiskan je Ministrantski priručnik koji je priredio gosp. Petronije Kuran.

 

2. kolovoza 1998.

Blagdan bl. Augustina Kažotića koji župljani zajedno sa Zajendicom Kažotić i Udrugom MS redovito slavi u najbližu nedjelju 3. kolovoza; ove je godine proslavljen u nedjelju 1. kolovoza. Sv. misu je predvodio bivši župnik vlč. Franjo Maček. Nakon 15 godina upravljanja župom Rođenja Isusova otišao je u mirovinu i sada živi u svom rodnom mjestu, Zagorskim Selima.

 

2. - 4. listopada 1998.

Drugi pastoralni pohod pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj (Zagreb, Marija Bistrica, Split i Solin).

 

18. prosinca 1998.

Nove jaslice, smještene u natkrivenom pretprostoru crkve, imaju podij i tri oslikana panoa, nove figure. Iz Splita su nabavljene figure (Isus i anđeo). Sliku možete vidjeti OVDJE.

Popravljeni dijelovi krova koji su prokišnjavali.

Kateheza odraslih održava se prvoga četvrtka u mjesecu u 18 sati.

Crkveno pjevanje - probe - utorkom u 20 sati.

 

Tijekom 1998.

  • kroz proteklu godinu bilo je 16 krštenja, 11 prvopričesnika, 11 krizmanika, 1 vjenčanje i 10 sprovoda;
  • svakoga prvog četvrtka u mjesecu u 18 sati održavane su kateheze za odrasle;
  • crkveno pjevanje - probe - održavalo se redovito utorkom u 20 sati;
  • uz redovite župne Obavijesti za Prvu pričest i Krizmu tiskan je programski listić;
  • kupljeno je ministrantsko ruho u svim liturgijskim bojama;
  • pozlaćeno je liturgijsko posuđe;
  • u natkrivenom pretprostoru crkve izveli su se zidarski, bravarski i staklarski radovi;
  • u vrtu je postavljeno postolje stupa za antenu Radio Marije;
  • u podrumskoj ostavi izvedeni su vodoinstalaterski radovi za priključak na gradsku vodovodnu mrežu.

 


Godina 1999.

30 godina postojanja naše župe.

 

24. ožujka 1999.

Župnik fra Nedjeljko je završio u bolnici (dg. endocarditis), pa za Uskrs 4. travnja iz Klinike za infektivne bolesti u Zagrebu piše župljanima uskrsnu čestitku.

 

9. travnja 1999.

Pater N. Slišković, iz Klinike za infektivne bolesti u Zagrebu, pismenim putem šalje neopozivu ostavku na dužnost glavnog i odgovornog urednika Radio Marije.

Svake nedjelje poslije sv. mise ministranti pod vodstvom orguljašice prof. Jasne Jegić imaju sastanke.

 

11. travnja 1999.

Bijela nedjelja, Prva pričest, 7 prvopričesnika.

 

18. travnja 1999.

Svečano otvoren Spomen-park "dr. Velimir Lojda".

Ispred Doma zdravlja na Kajzerici u nazočnosti više od stotinu ljudi svečano je otvoren Spomen-park dr. Velimira Lojde. Uz pomoć donatora, priloga župljana, župnika i ostalih stanovnika Kajzerice skupljeno je 10.000 DM i podignuta je bista, djelo kipara Miljenka Mikulina. Bistu dr. Lojde blagoslovio je fra Ivan Damiš. Uvodni govor održao je Josip Benjak, inicijator cijele akcije. Župnik fra Nedjeljko Slišković zbog bolesti nije mogao prisustvovati svečanosti, te je iz Klinike za infektivne bolesti napisao prigodno „slovo“ koje je okupljenima pročitao gosp. Petronije Kuran. Okupljeni građani su se s nostalgijom prisjetili dobroga čovjeka i liječnika dr. Velimira Lojde kojeg su voljeli i poštovali.

 

8. svibnja 1999.

U crkvi je održano liturgijsko slavlje sakramenta Potvrde koje je predvodio mons. dr. Stjepan Kožul, kanonik te devetorici krizmanika podijelio sveti sakrament.

 

1. kolovoza 1999.

Danas u nedjelju je proslavljen blagdan bl. Augustina Kažotića (blagdan 3. kolovoza). Sv. Misu je predvodio p. Lujo Jeđud, dominikanac.

 

21. - 26. rujna 1999.

Spomen 30. obljetnice župe sv. Križa u Sigetu

Od 21. do 25. rujna u crkvi sv. Križa održano je petodnevno svetkovanje povodom spomena 30. godišnjice župe, koju je osnovao zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Šeper 1969. godine. Nakon večernjih sv. misa upriličeni su susreti bivših katekumena, školskih vjeroučitelja, pjevačkih zborova, roditelja i bračnih drugova. Organizirana su i predavanja o osnivanju župe i dolasku franjevaca u Siget, tijeku gradnje crkve, liturgijsko-funkcionalnom uređenju crkve te njezinom značaju među župljanima. U nedjelju 26. rujna svečanu sv. misu predvodio je nadbiskup zagrebački mons. Josip Bozanić.

 

10. listopada 1999.

Župa Rođenja Isusova i Zajednica Kažotića izdaje, za vlastite potrebe, crkvenu pjesmaricu Dominika. Pjesmarica u spiralnom uvezu obuhvaća misne obrede te 855 crkvenih pjesama raspoređenih prema crkvenoj godini. Pjesme je, uz stručnu suradnicu prof. Jasnu Jegić, odabrao i uredio gosp. Petar Petronije Kuran. Odgovara župnik fra Dominik Nedjeljko Slišković. Pjesmarica je predstavljena vjernicima u nedjelju 10. listopada.

 

4. prosinca 1999.

Subotnji redoviti vjeronauk u župi zamijenjen je odlaskom djece u katedralu. Voditelji su vjeroučiteljice Anamarija Cvitković i Jasna Skenderović.

Sklopljen je ugovor između Župe i Vodoopskrbe o izvedbi vodovodnog priključka. Rok izvedbe je 90 dana.

 

20. prosinca 1999.

Postavljene nove jaslice koje je izradila gđa Ana Peharda.

 

Tijekom 1999. godine

... bilo je 13 krštenih, 9 prvopričesnika, 9 krizmanika, 2 vjenčanja i 16 sprovoda.

 

Pastoralne aktivnosti:

Vjeronauk, liturgijsko pjevanje, vodstvo ministranata, uredske poslove te skrb o bolesnicima i drugo kreativno djelovanje i u ovoj su godini vrlo uspješno organizirali i vodili pripadnici Zajednice Kažotić: gosp. Petar Kuran Petronije, gđa Jasna Jegić Skenderović, gđica Anamarija Cvitković, gđa Dubravka Bačanek i gosp. Marijan Antolić.

Uz redovite župne Obavijesti u vrijeme Božića i Uskrsa, za Prvu pričest i Krizmu tiskan je Listić.

 

Radovi u crkvi:

Završena je izgradnja 3. dijela crkve.

Priključena je kanalizacija.

Još se čeka vodovodni priključak.

 


 

JUBILARNA 2000.

Od 13. stoljeća Crkva redovito slavi Jubileje ili Svete godine. Uobičajeni vremenski razmak je 25 godina.

Jubilarna 2000. godina započela je 24. prosinca 1999. godine, kada je papa Ivan Pavao II. otvorio Sveta vrata na bazilici sv. Petra u Vatikanu, a zatim i na ostalim trima patrijahalnim bazilikama u Rimu (sv. Ivan Lateranski, sv. Marija Velika i sv. Pavao izvan zidina).

Pod geslom "Otvorite vrata Kristu" kršćani se pozivaju na obraćenje. Jubilejski znak prikazuje križ koji obuhvaća zemaljsku kuglu, u koju je upisan tekst: „Krist jučer, danas, uvijeke“. U središtu križa isprepleteni su likovi pet različito obojenih golubova koji predstavljaju pet kontinenata. Akad. slikar Vlado Polić naslikao je Jubilarni znak 2000. na vanjski južni zid crkve Rođenja Isusova.

 

 

440x439 jubilej2000 

 

19. ožujka 2000.

Uz sudjelovanje djece i očeva, u sklopu sv. mise, proslavljen je Očev dan. Tjedan dana prije održan je roditeljski sastanak.

 

11. travnja 2000.

Nadbiskup Josip Bozanić izdaje Dekret o Župnim pastoralnim vijećima te potvrđuje Pravilnik Župnog pastoralnog vijeća u Zagrebačkoj nadbiskupiji.

 

14. svibnja 2000.

Izbor članova Župnoga pastoralnog vijeća u župi Rođenja Isusova.

 

30. travnja 2000.

Bijela nedjelja, Prva pričest, 10 prvopričesnika

 

6. svibnja 2000.

Potvrda, 8 krizmanika - potvrđenika, djelitelj: mons. Josip Klarić, kanonik

 

29. lipnja 2000.

U vjesniku BAK (br.28) objavljena zahvala Anamarije Cvitković bl. Augustinu Kažotiću za ozdravljenje. Uz ljubav roditelja i podršku prijatelja Anamarija ističe zagovor bl. Augustina kojemu se pod svakom sv. misom molila župna zajednica predvođena Zajednicom Kažotić.

 

1. listopada 2000.

Danas je održano Središnje slavlje Euharistijskog kongresa Zagrebačke nadbiskupije na trgu ispred zagrebačke katedrale. Svečanu sv. misu predvodio je kardinal Miloslav Vlk, praški nadbiskup i predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija.

 

5. listopada 2000.

Udruga oboljelih od MS-a trenutno okuplja 198 članova s područja grada Zagreba.

 

17. prosinca 2000.

U crkvi Rođenja Isusova održan vjerski i kulturološki susret bolesnika i njihovih obitelji.

 

Tijekom 2000.

... bilo je 7 krštenih, 10 prvopričesnika, 8 krizmanika, 4 vjenčanja i 9 sprovoda, te 42 polaznika župnog vjeronauka.

 


 

KAŽOTIĆEVA 2001.

Godinom bl. Augustina Kažotića, prvoga hrvatskog blaženika,

nadbiskup zagrebački mons. Josip Bozanić proglasio je razdoblje od travnja 2001. do travnja 2002. godine. Nizom događanja obilježila se 300. obljetnica od kako je papa Klement XI. posebnom bulom od 4. IV. 1702. Kažotića proglasio blaženim.

 

4. siječnja 2001.

Održan „blagoslov obitelji“ za bolesnike. Druženja s bolesnicima predviđena su tijekom cijele 2001. godine, svake druge nedjelje u mjesecu u 12,00 sati.

 

22. travnja 2001.

Bijela nedjelja, Prva pričest, 12 prvopričesnika.

 

28. travnja 2001.

Potrvrda, 10 potvrđenika, djelitelj: mons. dr. Zvonimir Kurečić, prebendar.

 

29. studenoga 2001.

Klub zdravog života, u sklopu Mjesnog društva Crvenog križa, koji djeluje na području župe održao predavanja o zdravom životu u prostorima crkve. Jedan od predavača je i župnik fra Nedjeljko Slišković.

Prostor Kažotićeva centra otvoren je i dalje za suradnju sa Crvenim križom.

Na području župe aktivan je i Klub za djelovanje protiv ovisnosti te autohtona Udruga Osmijeh.

 

Listopad 2001.

Liturgijski čitači

gosp. Petar Kuran Petronije organizira sastanke četvrtkom za liturgijske čitače. Radi lakše pripreme za nedjeljna čitanja g. Petar tiska raspored blagdana i čitača za dva mjeseca unaprijed.

 

15. prosinca 2001.

Nakon devet godina izlaženja župne Obavijesti mijenjaju naziv u "Samarijanac". Prvi božićni broj Samarijanca uz raspored bogoslužja u božićnom vremenu i napomene u vezi s blagoslovom obitelji donosi i božićnu čestitku župnika fra Nedjeljka Sliškovića.

 

24. prosinca 2001.

Dramska grupa „Dekica“, pod vodstvom vjeroučiteljâ

Ružice Đogaš i Ivana Subašića te stručnim angažmanom gđe Dubravke Cvitković, izvela je igrokaz pod nazivom "Badnja noć".

 

Tijekom 2001. godine

... bilo je 20 krštenih, 12 prvopričesnika, 10 krizmanika, 1 vjenčanje i 10 sprovoda.

 


 

27. siječnja 2002.

Na nedjeljnoj sv. misi, koju je predvodio fra Radovan Ćorić, župnik fra Nedjeljko zahvalio je župljanima na sudjelovanju u blagoslovu obitelji. Pri tome je obavijestio vjernike da su mladi župe raznijeli i ubacili u poštanske sandučiće stanovnika na Kajzerici 647 listića „Samarijanac“ uz priloženu kuvertu za obiteljski dar. Obiteljski dar je dalo 30% obitelji.

 

22. veljače 2002.

Povodom pete godišnjice postojanja Radio Marije održan je Okrugli stol na kojem su govorili fra Smiljan Kožul, fra Nedjeljko Slišković, pater Stjepan Fridl, Ivica Relković, Petronije Kuran, Bernard Gršić i Bruna Andlar. Bivši i sadašnji djelatnici RM-e, zajedno sa slušateljstvom, prisjetili su se njezinih početaka, sadašnjih potreba i planova za budućnost. Svečano euharistijsko slavlje, u crkvi Sveta mati slobode, predvodio je biskup mons. Josip Mrzljak.

 

11. ožujka 2002.

Danas je u rano jutro (4:20 sati) u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu preminuo umirovljeni zagrebački nadbiskup u miru kardinal Franjo Kuharić.

 

4. travnja 2002.

U franjevačkoj crkvi sv. Križa zagrebačkom Sigetu u okviru proslave 300. obljetnice proglašenja blaženim Augustina Kažotića održana je spomenzahvalnica 35. obljetnice operacije srca fra Dominika Nedjeljka Sliškovića i proslava 15. obljetnice obznanjenja Zajednice Kažotić. Nakon svečane sv. mise, koju je skladao Tom Yeset u izvedbi "Hrvatskog zbora Tomislav" i tamburaškog orkestra iz Cernika, opisan je životni put fra Dominika. Gosp. Petar Petronije Kuran riječju i fra Radovan Ćorić i fra Šito Ćorić pjesmom su istakli važnije događaje u životu p. Nedjeljka od rođenja u Mokrom, selidbe u Srijem, studija u Fribourgu, preko zaduženja u Provinciji i gradnje crkve u Sigetu.

Prijeloman događaj je operacija srca u Lausanne-i 1967. godine nakon koje intenzivno pomaže i drugim bolesnicima kojima je potrebno liječenje u Švicarskoj. Dana 27.06.1987. obznanjuje Zajednicu Kažotić koja svoje djelovanje od 1990. nastavlja u župi Rođenja Isusova. U Župi je osnovan Centar Kažotić koji je 1993. blagoslovio biskup Marko Culej. Poslije trosatnog programa slijedilo je prijateljsko druženje uz domjenak u župnome centru.

 

7. travnja 2002.

Bijela nedjelja, Prva pričest, 14 prvopričesnika.

 

14. travnja 2002.

Krizma, 10 krizmanika, djelitelj: mons. Josip Mrzljak, pomoćni biskup zagrebački.

 

12. svibnja 2002.

Održana je prigodna sv. Misa povodom Majčinog dana uz dječji orkestar (5 flauta, 2 orguljice) pod vodstvom orguljašice prof. Jasne Jegić Skenderović.

 

Srpanj 2002.

Od ove godine Zavjetno hodočašće vjernika grada Zagreba u Mariju Bistricu održavati će se prve nedjelje iz blagdana Male Gospe. Ove godine to će biti 15. rujna.

 


 

Prosinac 2003.

Ovih dana župnik fra Nedjeljko Slišković dao je za web sranicu župe sv. Križa u Sigetu vrlo zanimljiv intervju, koji možete pročitati    O V D J E.

 

Svibanj 2005.

U župnom centru, tamo gdjer su bile prostorije Radio Marije otvoreno je besplatno oftalmološko savjetovalište koji vodi prof. dr. sc. Vjekoslav Dorn i čs. Davorka Barbarić, a radit će srijedom od 14:00 sati.

 

Lipanj 2005.

Za našu crkvu izrađena je kamena krstionica kamenoklesara Branimira Marovića iz Solina.

 

7. lipnja 2007.

Tjelovska procesija ulicama Kajzerice. Procesiju je predvodio fra Smiljan Berišić koji je zamjenjivao župnika fra Dominika koji je bio na liječenju.

 

 

440x247 tjel.procesija.07062007.1

440x247 tjel.procesija.07062007.2

 


 

22. ožujka 2009.

Danas je u crkvi predstavljena za potrebe naše župe pjesmarica pod nazivom: Dominika (Dies dominica), Pjesmarica župne zajednice. Obuhvaća misne obrede, crkvene popijevke, molitve, kazalo i kalendar (ukupno preko 700 naslova na 360 stranica) koje je odabrao i uredio gosp. Petar Petronije Kuran, a savjetnice su gđa Jasna Jegić Skenderović, dipl. prof. glazbe i  gđa Snježana Šimeg, dipl. katehistica. Ovo je II. izmijenjeno i prošireno izdanje pjesmarice iz 1999. godine. Naslovnicu pjesmarice možete vidjeti OVDJE.

 

5. travnja 2009.

Na današnju Cvjetnicu poslije mise u 10:30 sati je u parku uz crkvu na Kajzerici otkriven spomenik bl. Augustinu Kažotiću, zagrebačkom biskupu i jednom od najvećih sinova hrvatskoga naroda; brončana bista i kameni zdenac. Nazočili su brojni vjernici naše i susjednih župa, gradonačelnik Milan Bandić, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Novi Zagreb - zapad Jadranko Baturić, pater Marijan Biškup, OP, fra Josip Koren, župnik u Sigetu i mnogi drugi. Sekvencu bl. Augustina izvele su „kažotićevke“ Dubravka Bačanek, Mirjana Ušljebrka, Jasna Jegić Skenderović i Zdravka Knežević. Dugogodišnji župnik na Kajzerici i veliki promicatelj bl. Augustina Kažotića fra Nedjeljko Dominik Slišković održao je prigodni govor i otkrio spomenik. Bio je to njegov posljednji javni nastup.

 

440x291 kip aug kaž

 

Skulptura je djelo akademske kiparice Nede Grdinić, a projekt postavljanja izradila je arhitektica Slavica Alvir. Predsjednik Organizacijskog odbora za podizanje spomenika i voditelj svečanosti otkrivanja bio je Petar Petronije Kuran. Spomenik u „Kažotićevu perivoju“ je trajni crkveni i kulturološki doprinos za Zagreb i Kajzericu. Financijski su podizanje spomenika potpomogli Gradska četvrt Novi Zagreb - zapad i mnogi drugi darovatelji. Program svečanosti otkrivanja spomenika bl. Augustinu Kažotiću možete vidjeti OVDJE.

 

1. rujna 2009.

Preminuo župnik fra Nedjeljko Dominik Slišković

U bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu danas je u 14:30 sati umro pater Nedjeljko Dominik Slišković. "In memoriam" suradnika i župljana, koji je objavljen u Večernjem listu, pogledajte OVDJE, a  objavu u Glasu Koncila OVDJE.

 

4. rujna 2009.

Danas je u 13:20 sati na groblju Mirogoj održan sprovod patra Nedjeljka Sliškovića koji je pred mnoštvom vjernika i 70-ak svećenika vodio pomoćni zagrebački biskup mons. Valentin Pozaić. Pred grobom je u ime župljana Kajzerice gosp. Petar Petronije Kuran održao oproštajni govor koji možete pročitati OVDJE.

Misa zadušnica za blagopokojnog fra Nedjeljka Sliškovića održana je istoga dana u 15:30 sati u crkvi Sv. Križa u Sigetu, a u nedjelju, 5. rujna 2009. u "njegovoj" crkvi na Kajzerici.

 

21. listopada 2009.

Dekretom br. 2651/2009 imenovan je privremenim upraviteljem župe fra Josip Koren, župnik župe Uzvišenja Sv. Križa, Zagreb Siget. 

 

29. listopada 2009.

U nazočnosti preč. Ivana Hrena, nadbiskupijskog ekonoma, vlč. Josipa Đurbeka, župnika župe Sopot i bilježnika novozagrebačkog dekanata, te gđe Dubravke Bačanek, tajnice župe Kajzerica obavljena je primopredaja župe i predana novom upravitelju župe fra Josipu Korenu.

 

Tijekom 2009. godine

... bilo je 23 krštenja, 22 prvopričesnika, 14 krizmanika i 13 sprovoda

 

Tijekom 2010. godine

... bilo je 29 krštenja, 22 prvopričesnika, 16 krizmanika i 18 sprovoda.

 

15. lipnja 2011.

Oftalmološko savjetovalište koje su u našem centru vodili prof. dr. sc. Vjekoslav Dorn i čs. Davorka Barbarić je nakon 6-godišnjeg djelovanja prestalo s radom.

Hvala doktoru Dornu i njegovoj asistentici od srca na tolikim očnim pregledima koje su bez naknade obavili na tisućama pacijenata i želimo im na novoj lokaciji u Draškovićevoj ulici (Savez slijepih) "mir i dobro".

 

Tijekom 2011. godine

... bilo je 22 krštenja, 20 prvopričesnika,16 krizmanika koji su Potvrdu primili u crkvi u Sigetu i 14 sprovoda.

 


 

24. veljače 2012.

Prema dogovoru nadbiskupa Josipa Bozanića i provincijalnog ministra franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba, fra Željka Železnjaka, fra Josipu Korenu prestaje služba upravitelja župe Rođenja Isusova u Zagrebu - Kajzerica koncem srpnja 2012. godine. Župu će preuzeti dijecezanski svećenik.

 

6. srpnja 2012.

Dekretom br. 1510/2012 izdanom od NDS-a Zagreb, prestaje služba upravitelja župe Rođenja Isusova u Zagrebu - Kajzerica fra Josipu Korenu.

 

11. srpnja 2012.

Dekretom br. 1569/2012 od strane nadbiskupa Josipa Bozanića imenovan je župnikom u župi Rođenja Isusova u Zagrebu - Kajzerica vlč. Mijo Šibonjić. 

 

1. kolovoza 2012.

Srijeda

Novi župnik, vlč. Mijo Šibonjić služi prvi put sv. misu ujutro u 7 sati u ovoj crkvi. Na sv. misu je došlo 10-ak župljana koji su se i pričestili. Nakon sv. mise župnik je sa svima popio kavu i družio se, kako bi ih upoznao i oni njega. Župnik se doselio na Kajzericu 31. srpnja u obnovljeni župni stan koji je tijekom srpnja uređivan za njegovo stanovanje.

 

5. kolovoza 2012.

Nedjelja

Na sv. Misu u 10 sati novi župnik je bio predstavljen župljanima i svečano uveden u službu župnika, a svečano uvođenje vodio je mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački.

 

4. studenoga 2012.

U župi je provedena dobrotvorna akcija „Dragocjeni zalogaj“ u kojoj su župljani kupnjom jedne ili više krafni pomogli siromašnim obiteljima. Sakupljeno je 1.300,00 kn.

 

11. studenoga 2012.

Na svim sv. misama gostovao je umirovljeni svećenik vlč. Đuro Zrakić koji je župljanima predstavio svoje dvije knjige:

1. „Svi me vole, samo tata ne!“ i

2. „Ljubav sudski podijeljena“

koje su župljani mogli i kupiti.

 

9. - 16.  prosinca 2012.

na svaku kućnu adresu stigao je novi Župni list u kojem se župnik predstavio svim obiteljima u župi. Tiskano je i podijeljeno oko 2200 komada.

 

26. prosinca 2012.

Na blagdan sv. Stjepana prvomučenika navečer je u 18 sati zagrebački pomoćni biskup mons. Ivan Šaško predvodio sv. misu u čast titulara ove župe - Rođenja Isusova, jer je na sam dan Božića bio spriječen.

 

U 2012. godini

... u župi je bilo 28 krštenja, 21 prvopričesnik, 24 krizmanika koji su Potvrdu prilimili u Sigetu, 4 vjenčanja i 10 sprovoda.

 

Radovi u 2012.

Novi župnik, vlč. Mijo Šibonjić, je uz financijsku pomoć Nadbiskupije dao obnoviti stan za župnika u potkrovlju „crkve“ koji je bio potpuno prazan, neuredan, bez namještaja i kupaonice te novcem od župe nabavio sav potreban namještaj za dvije spavaće sobe, jednu radnu sobu, kuhinju i kupaonicu.

U listopadu 2012. je uređen ulazni dio crkve koji je dobio termoizolaciju plafona, a cijela crkva je nanovo okrečena i nabavljen je novi plinski bojler za centralno grijanje koje je ujedno i prošireno i pojačano.

Nabavljen je i novi namještaj za župni ured s fotokopirnim aparatom, kompjuterom i štampačem.

Uređena je i sakristija koja je dobila dva nova ormara s kliznim vratima za liturgijsko ruho i druge liturgijske potrepštine.

 


 

24. veljače 2013.

Završena je dobrotvorna akcija solidarnosti s unesrećenima u Siriji. Sakupili smo 20-ak deka za te stradalnike.

 

3. ožujka 2013.

Župnik je sa 20-ak školske djece i ministrantima prisustvovao pobožnosti križnog puta na Ksaveru u Zagrebu.

 

17. ožujka 2013.

Župnik je župljanima predstavio članove novog župnog pastoralnog i ekonomskog vijeća koje je NDS na Kaptolu i potvrdio.

 

24. ožujka 2013.

Tiskan je novi uskrsni broj Župnog lista s uskrsnom čestitkom svim župljanima i biti će idućih dana podijeljen svim obiteljima u župi do Uskrsa. Opet je podijeljeno oko 2200 komada.

 

7. travnja 2013.

Danas je održana proslava Prve sv. Pričesti u našoj crkvi s novim župnikom. Bilo je 36 prvopričesnika.

 

28. travnja 2013.

Župnik je pozvao župljane da dolaze na svibanjske pobožnosti svaki dan pola sata prije večernje sv. mise.

 

12. svibnja 2013.

Župljanima je upućen poziv da daju svoj potpis za raspisivanje referenduma o braku.

 

29. svibnja 2013.

Održana je nakon župne mise u 11 sati tjelovska procesija ulicama naše župe.

 

1. lipnja 2013.

Danas je bilo slavlje sakramenta sv. Potvrde u našoj župi. Sakrament je primilo 22 krizmanika, a krizmatelj je bio uzoriti kardinal i nadbiskup zagrebački mons. Josip Bozanić.

 

2. - 3. lipnja 2013.

Netko je provalio u našu crkvu i župni ured. Nije bilo neke veće štete, osim što su uništena ulazna vrata na župnom uredu, koja su odmah idućih dana zamijenjena novim - protuprovalnim vratima.

 

6 srpnja 2013.

Župnik je na poziv grada Zagreba blagoslovio kamen temeljac za novi gradski vrtić na Kajzerici.

 

11. kolovoza 2013.

Fra Smiljan Kožul OFM iz Sigeta na poziv gradskog ureda gradonačelnika, gosp. Milana Bandića blagoslovio kamen temeljac za novu osnovnu školu i srednju školu na Kajzerici. Župnik je tada bio na godišnjem odmoru.

 

13. rujna 2013.

Danas je u 84. godini preminula akademska kiparica Neda Grdinić (SLIKA). Nekoliko njezinih radova nalazi se po crkvama u Zagrebu i Krašiću. U crkvi Sv. Križa Siget u Zagrebu je korpulentno Uskrsnuće s monumentalnim korpusom ozbiljnog Krista koji isijava fizičkom i duhovnom snagom.

U crkvi Rođenja Isusova na Kajzerici nalazi se mnogo njezinih radova. Ovdje ćemo spomenuti samo neke: Gospin kip u prirodnoj veličini, Raspelo, Bareljef Isus i Samarijanka na zdencu, Presveto Trojstvo, Bareljef Betlehem, kip sv. Antuna, te u dvorištu crkve 2009. godine otkriveni spomenik bl. Augustinu Kažotiću.

Povjesnčari umjetnosti slažu se u tome da opus Nede Grdinić zaslužuje istaknuto mjesto u hrvatskom suvremenom kiparstvu.

U znak zahvalnosti što je svojim djelima prisutna u našoj crkvi zadržimo je u sjećanju i našim molitvama.

 

10. studenoga 2013.

Najavljen je niz kateheza za odrasle vjernike u organizaciji ureda Zagrebačke nadbiskupije. Prva kateheza je bila prenošena putem Interneta 12.11. u 19:30 sati.

 

1. prosinca 2013.

Upućen je poziv župljanima da daju svoj potpis za referendum o braku i obitelji, da se u hrvatski ustav unese definicija braka kao zajednice jednog muškarca i jedne žene. Odazvao se veoma velik broj župljana.

 

31. prosinca 2013.

Župnik je napravio projektni zadatak i ideju za izgradnju nove župne crkve i župnog centra na Kajzerici te tlocrte i slike (kompjutorske simulacije) postavio župljanima na dva panoa na uvid, kako bi to moglo i trebalo izgledati.

 

U 2013. godini

... u župi je bilo 51 krštenje (36 u župi, 15 izvan župe), 2 vjenčanja u župi, a 4 izvan župe i 18 sprovoda.

 


 

19. siječnja 2014.

U našoj župi je predstavljena laička udruga "Obiteljski vjenčići Kraljice obitelji". Članovi iz Sigeta su vrlo motivirajuće predstavili ovu udrugu kojoj se priključilo nekoliko novih članova iz naše župe.

 

23. veljače 2014.

Župnik je uputio poziv školskoj djeci da se u korizmi uključe u likovnu radionicu subotom u 11 sati koju će voditi prof. likovnog odgoja, gđa Jadranka Mlinar.

 

23. ožujka 2014.

Na 3. korizmenu nedjelju župnik je sa školskom djecom, ministrantima i roditeljima sudjelovao na pobožnosti križnoga puta na zagrebačkom Ksaveru.

 

30. ožujka 2014.

Danas je s početkom u 18:30 sati održan dekanatski susret mladih u Utrinama na kojem je sa župnikom sudjelovalo i desetak mladih iz naše župe.

 

13. travnja 2014.

Naša župa je danas na Cvjetnicu imala procesiju s maslinovim grančicama nakon župne sv. mise u 10 sati po obližnjim ulicama oko crkve.

 

27. travnja 2014.

Uobičajeno se u našoj župi na Bijelu nedjelju održava slavlje prve sv. pričesti. Tako je bilo i ove godine. Na sv. misi u 11:30 sati bilo je 26 prvopričesnika.

 

28. travnja 2014.

Uređen je ulaz u dvorište crkve. Postavljena je metalna konstrukcija i plastične-prozirne ploče kojima je ulaz u crkvu zaštićen od vjetra, snijega i kiše, a postavljena su dva velika stola i 4 klupe za druženje vjernika nakon sv. misa.

 

17. svibnja 2014.

Članovi udruge "Molitveni vijenac", obiteljskog vjenčića, hodočastili su pod vodstvom župnika vlč. Mije Šibonjića na Mariju Bistricu.

 

25. svibnja 2014.

Istočnu Slavoniju su pogodile razorne poplave. Stoga je župnik uputio župljanima apel za skupljanje hrane i drugih kućanskih potrepština za stradale slavonske obitelji.

 

7. lipnja 2014.

Danas je u našoj župi bilo slavlje sakramenta sv. Potvrde za 20 krizmanika, a sv. Potvrdu je podijelio mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački.

 

29. lipnja 2014.

Pokrenuta je akcija sakupljanja starih školskih knjiga i novina za potrebe Zagrebačkog Caritasa. Odaziv je bio dobar i sakupili smo oko 800 kg papira.

 

30. kolovoza 2014.

U Udbini je danas obilježen Dan hrvatskih mučenika. Homiliju je izrekao biskup sisački, mons. dr. Vlado Košić. Hodočašće u Udbinu iz naše župe organizirali su članovi "Obiteljskog vjenčića".

 

1. rujna 2014.

Ovaj nadnevak je znakovit za našu župu, jer je na današnji dan preminuo dugogodišnji župnik (1990-2009) ove župe fra Nedjeljko Slišković. Danas je za njega u 19 sati služena sveta misa na kojoj je nazočio veliki broj župljana kao i članova obitelji pok. fra Nedjeljka, koji žive uglavnom u Dugom Selu kod Zagreba.

 

8. rujna 2014.

Župnik. vlč. Mijo Šibonjić je na poziv ureda gradonačelnika grada Zagreba, gosp. Milana Bandića, blagoslovio novoizgrađenu zgradu osnovne škole, gimnazije i dječjeg vrtića na Kajzerici.

 

28. rujna 2014.

Održan je drugi susret članova župnog pastoralnog i ekonomskog vijeća ove godine.

 

5. listopada 2014.

Veliki broj župljana se odazvao na hodočašće u Krašić, mjesto zatočeništva nadbiskupa Alojzija Stepinca.

 

25. listopada 2014.

Za svetkovinu Svih Svetih i Dušni Dan Caritas Zagrebačke nadbiskupije organizirao je prodaju lampiona vjernicima za ukrašavanje grobova njihovih pokojnika. Uzeli smo 200 kom. lampiona i sve je prodano.

 

9. studenoga 2014.

U crkvi je u 12:30 sati održan roditeljski sastanak za roditelje prvopričesnika i krizmanika.

 

30. studenoga 2014.

U našoj župi je utemeljena laička udruga "Marijina legija" kojoj se već u početku pridružilo 12-ak župljana.

 

21. prosinca 2014.

Župnik je svim župljanima uputio poziv da izađu na predsjedničke izbore na kojima su se natjecala četiri kandidata: Kolinda Grabar Kitarović, Ivo Josipović, Milan Kujundžić i Ivan Sinčić. Izašao je veliki broj župljana, ali je došlo do drugog kruga izbora u kojem su ostali gđa Grabar Kitarović i gosp. Josipović.

 

28. prosinca 2014.

Iz naše župne crkve HRT je na blagdan Svete obitelji imao izravan TV prijenos sv. mise u 11 sati. Video možete pogledati u rubrici Multimedija Video.

 

U 2014. godini

... bilo je u župi 54 krštenja (7 izvan župe) = sveukupno 61 krštenje, 7 vjenčanja (11 u drugim župama) = sveukupno 18 vjenčanja i 9 sprovoda.

 


 

4. siječnja 2015.

Župnik je pozvao sve župljane da obavezno izdađu na glasovanje za novog predsjednika RH. Odazvao se prilično velik broj župljana i građana, no ipak na Kajzerici je stari predsjednik Josipović dobio 112 glasova više od gđe Kolinde Grabar Kitaroivć, koja je ipak pobijedila u čitavoj Hrvatskoj i postala nova predsjednica RH.

 

27. veljače 2015.

Župa je imala kanonsku vizitaciju, a vizitator je bio msgr. Josip Oslić - arhiđakon katedralnog arhiđakonata Zagrebačke Nadbiskupije.

 

13. travnja 2015.

Na Bijelu nedjelju bilo je slavlje Prve Pričesti (39 prvopričesnika).

 

4. svibnja 2015.

Časna sestra milosrdnica, Marija -Tarzicija Gvozdanić koja sada živi u Lužnici kod Zaprešića u njihovu staračkom domu donijela je i poklonila ovoj crkvi dvije albe i 10-ak rupčića za kalež, 1 korporal i 1 pokrivač za kalež (bijele boje). Župnik joj i ovom prilikom zahvaljuje od srca na tom lijepom daru.

 


 

3. ožujka 2016.

Danas je u "Domu Horvatić" u Zagrebu umro akademski slikar Vladimir Polić (SLIKA). Rođen je 1935. u Kraljevici, a osnovnu i srednju školu završava u Osijeku. Diplomirao je 1960. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Našoj župnoj crkvi ostavlja veliki slikarski opus iza sebe, a na ovome mjestu nabrojit ćemo samo neke od velikog broja njegovih radova naslikanih uljima i pastelima u crkvi Rođenja Isusova na Kajzerici u Zagrebu: Križni put, Vitraji s temama Kristove zapovijedi ljubavi  "stranac bijah... gol bijah... oboljeh... u tamnici bijah... itd", Dvije freske na temu: Isusovo rođenje, papa Ivan Pavao II. u Zagrebu, Radio Marija, bl. Augustin Kažotić ... i druga tema Isus u agoniji na Maslinskoj gori, patnja, invalidne osobe, ali u viziji pobjeda nad zlom..., Milosrdni Samarijanac na velikom formatu, bl. Augustin Kažotić (zidna freska), Križ hrvatski troplet i mnogi drugi radovi. U Franjevačkom samostanu u Sigetu naslikao je triptih "Život sv. Franje".

Njegovi radovi se nalaze u mnogim sakralnim objektima diljem Hrvatske. Sudionik je mnogobrojnih dobrotvornih aukcija slika.

Motivacija i poštovanje prema kajzeričkoj crkvi osim vjerničkih i stvaralačkih motiva proizlazi i iz dubokog prijateljstva s našim pokojnim župnikom fra Nedjeljkom Sliškovićem kao i štovateljskog odnosa prema prvom hrvatskom blaženiku Augustinu Kažotiću. U njegovim radovima prevladava religiozna tematika kojom je na osebujan način izražavao svoje vjerničko opredjeljenje.

Pokojnom Vladimiru Poliću zahvaljujemo na darovima koje nam je ostavio i koji su nezaobilazni našem pogledu prilikom dolaska i boravka u našoj crkvi. Njegova djela zrače koloritnom pozitivom i optimizmom, upravo kao što se i Isusova riječ naviješta radosno i optimistično. Vjernici župe Rođenja Isusova na Kajzerici zadržat će ga u trajnom sjećanju i svojim molitvama.

 

20. ožujka 2016.

Na Cvjetnicu je procesija dijelom ulica naše župe s maslinovim grančicama u rukama mnogobrojnih vjernika bila uvod u župnu misu u 10:30 sati. Liturgija je bila obogaćena navještajem Isusove muke koju je vrlo prezentno pjevanjem izveo župni pjevački zbor.

 

440x271 cvjetnica 2016

 

 

 

Bijela nedjelja, 3. travnja 2016.

Slavlje Prve svete pričesti

Puno je razloga da je slavlje Prve pričesti jedan od najvećih događaja u župi tijekom godine. To je osobit događaj za djecu, njihove roditelje, braću i sestre, bake i djedove, kumove i prijatelje, a tako i za cijelu župnu zajednicu. Jer, svi smo mi jedna velika vjernička obitelj koju u zajedništvo povezuje Isus Krist.

U malom skučenom crkvenom prostoru, u koji su jedva mogli stati djeca i njihovi roditelji, ali ipak u svečanom ozračju, obuzeti Božjom blizinom i milošću 44 prvopričesnika prvi je puta pristupilo stolu Gospodnjem - svetoj pričesti.

Slavlje je predvodio župnik velečasni Mijo Šibonjić, a dječjim zborom, pjevanjem i programom ravnala je vjeroučiteljica gđa. Snježana Šimeg. Iz čistih dječjih srdaca odjekivala je molitva i pjesma, što je u našoj "katedrali" izmamilo kod roditelja i nazočnih poneku suzu radosnicu. Ovaj događaj je prekrasni Božji blagoslov za našu župnu zajednicu, za naš grad i cijelu Domovinu, jer naša župa svake godine ima sve više prvopričesnika. Dao Bog da se taj trend nastavi!

Njihovu zajedničku fotografiju možete vidjeti OVDJE

Ovo su naši ovogodišnji Prvopričesnici:

Altana Obradović, Ana Abramović, Ana Gagro, Anamaria Škeva, Antea Biškup, Didier A.M. Mengue, Emma Đurak, Isabela Jakelić, Ivan Šamija, Josipa Orlović Turjak, Jurica Prpić, Laura Leko, Lea Knežević, Lovro Ćosić, Lovro Pirkl, Lucija Milojčić, Luka Ćosić, Luka Jakovljević, Luka Mašić, Marija Skalonjić, Mark Kutleša, Marta Štulić, Maša Heteši, Matea Vidušek, Mateo Marušić, Max Milićević, Mia Ergović, Mihovil Galić, Mirjam Kovačić, Nevia Ana Medić, Niko Sebastijan Radović Jozić, Nikolina Požega, Nikolina Sarić, Oliver Ćosić, Ondre Zanki, Petar Kera, Petar Tomas, Petra Bišćan, Petra Ljubas, Sven Siladić, Toni Arežina, Tonka Čupić, Vid Čavlina i Zara Matijević.

Našim Prvopričesnicima čestitamo i želimo da se ponovno - po mogućnosti svake nedjelje - hrane za Isusovim stolom na svetoj Misi!

 

 

26. svibnja 2016.

Tijelovska procesija ulicama župe

Blagdan Presvetog Tijela i Krvi Kristove proslavljen je u našoj župi svečano. Ova svetkovina je ujedno i državni blagdan, neradni dan. Na jutarnjoj misi okupio se veliki broj vjernika, a nakon župne mise u 10:30 sati je održana tijelovska procesija dijelom ulica župe. Vrlo sunčan dan doprinio je svečanom ugođaju kada su vjernici mogli tajnu svoju vjere pokazati i na otvorenom.

S pjesmama u čast Presvetog oltarskog sakramenta župnik je s pokaznicom i Presvetim blagoslovio nazočne vjernike, u duhu cijelu župu i cijeli svijet.

440 tijel proc

Druge slike s Tijelovske procesije možete pogledati OVDJE.

Župnik je u poslijepodnevnim satima pozvao pjevački zbor i župne suradnike na prigodni roštilj. U ugodnom ozračju, jelu i pjesmi u "župnom vrtu" zaokružen je današnji blagdan.

440 tijelovo vrt2

Slika 2 - Slika 3 - Slika 4 - Slika 5

Kontakt

ŽUPA ROĐENJA ISUSOVA
Kajzerica
Ulica IX. Podbrežje 35
10020 Zagreb

info@zupa-kajzerica.com


tel.  +385 1 655 02 93

 

ŽIRORAČUN

Zagrebačka banka

IBAN: HR9623600001101628709

 

UREDOVNO VRIJEME ŽUPNOG UREDA

17:00-18:00  utorak, četvrtak, subota i po dogovoru 

Lokacija