Sv. Josip – uzor prihvaćanja i ostvarivanja Božje volje
ČETVRTA NEDJELJA DOŠAŠĆA (A)
DUHOVNA MISAO. 4DOŠ.A
Evanđelje Četvrte nedjelje došašća stavlja pred nas lik Josipa, zaručnika Isusove majke Marije. Josip je, kako navodi evanđelje, bio muž pravedan,
što je rijetka oznaka neke osobe u svetom pismu, a podrazumijeva da je u ljubavi izvršio sve ono što je Bog od njega tražio.
Teško možemo zamisliti što se odvijalo u nutrini pravednoga Josipa nakon što je saznao da je Marija trudna. Da je Josip odlučio javno otpustiti Mariju, ona bi prema ondašnjem zakonu bila proglašena javnom grješnicom i bila bi izvrgnuta sramoti te nasmrt kamenovana. Josip, istinski ljubeći Mariju, to ne želi pa je naumio da se o tome ništa ne dozna. Uto mu se javlja anđeo koji mu u snu govori kako nema mjesta tjeskobi i strahu jer Marija nije izdala Josipa, već ju je Bog od postanka svijeta izabrao da bude prvo svetohranište svijeta, da bude majka utjelovljenoga Sina Božjega.
Na temelju sna koji je doživio, Josip mijenja svoj naum i ispunjava Božju volju. On je, kao i Marija, unaprijed određen da bude uvučen u Božji plan spasenja. Šutljivi Josip dopušta da Bog izvede svoj naum. I tu nam je Josip primjer. Naime, u evanđeoskim tekstovima nije zabilježeno da je izrekao ijednu riječ, već je bez mrmljanja i prigovora u potpunosti prihvatio sve ono što je Bog od njega tražio.
Ovo je i nama poticaj da budemo ljudi koji ne svjedoče ispraznim riječima i mnogim pobožnim nabrajanjima, već da budemo ljudi tišine u kojoj osluškujemo Božji glas i vršimo njegovu volju.