Naša obitelj slavi crkvenu godinu
Vazmeno vrijeme
U usporedbi s Božićem, Uskrs nije ni toliko, ni tako slavljen. Svi blagdani crkvene godine tijesno su vezani uz Uskrs i u Kristovu uskrsnuću dobivaju svoj smisao; također i Božić: „Ako li Krist nije uskrsnuo, onda je neosnovano naše propovijedanje, neosnovana je naša vjera“, kaže sveti Pavao (1 Kor 15,14).
Prema zaključcima Nicejskog sabora (325) svekoliko kršćanstvo treba slaviti Uskrs u nedjelju poslije proljetnoga punog mjeseca; ipak radi različitosti kalendara, razlika je u proslavi židovske Pashe i kršćanskog Uskrsa. Katkad se može dogoditi da se slavi istog nadnevka. Tada su ulice Jeruzalema pune hodočasnika. Židovi slave blagdan Pashe, a kršćani različitih obreda, različitih imena i jezika blagdan Uskrsa. Sve se slijeva u isti usklik: Aleluja!
Kao što je „amen“, tako je i „aleluja“ u našim bogoslužjima odraz tradicije toga vremena, kada je služenje svete mise počelo na hebrejskom jeziku; na grčki jezik podsjeća nas „Kyrie eleison“ - (Gospodine, smiluj se), a na latinski liturgijski jezik podsjeća nas „Gloria“ (Slava) i „Credo“ (Vjerujem).
Također i blagdan Kristova uzašašća (Spasovo), koje se slavi 40 dana nakon Uskrsa, u tijesnoj je svezi s Uskrsom, jer Isus živi kod Oca nebeskog. Uskrsna svijeća gori u crkvi 50 dana, sve do blagdana Duhova. Tim danom završava Uskrsno vrijeme. Uskrsna svijeća se postavlja pokraj krsnog zdenca. Na njezinu plamičku bit će upaljene svijeće svih novokrštenika.
Prijedlozi
• Valja usamljenim osobama darovati ukrašena uskrsna jaja i tako ih razveseliti.
• Od kora uskrsnih jaja složiti „mobil“ (pokretni ukras) i „uskrsno drvce“, te njima uresiti dnevni boravak.
• Naš uskrsni „buket“ treba redovito obnavljati s novim proljetnim cvijećem.
