Kraljevstvo nebesko dolazi u skrovitosti
16. lipnja 2024.
11. NEDJELJA KROZ GODINU (B)
DUHOVNA MISAO. 11NKG.B
Jedanaesta nedjelja kroz godinu stavlja pred nas usporedbe pomoću kojih nam Isus nastoji približiti kraljevstvo nebesko. Govorom o sjemenu koje je zasijano, a raste neovisno o tome što nakon toga čini sijač, želi se naglasiti da kraljevstvo nebesko raste Božjom, a ne ljudskom zaslugom.
Dok se o ostalom povrću čovjek brine da uzraste i donese plod, gorušica je biljka o kojoj se nije vodila briga, ali bi unatoč svemu rastom nadmašila sve povrće. Tako Isus dodatno naglašava da sav ljudski trud nije ništa u usporedbi s onim što Bog radi za širenje svoga kraljevstva. Bog time ne obezvrjeđuje ljudski trud, ali daje do znanja da sve ovisi o njemu. Poput sitne gorušice na čije stablo se nitko posebno ne osvrće, takvo je i kraljevstvo Božje koje ne dolazi na svijet trijumfalno nego skrovito, ali vrlo konkretno. Stoga se u prvom redu to primjenjuje na Isusa, koji je istinsko Božje kraljevstvo, jer je sama Božja prisutnost, ali je nenametljiv budući da dolazi kao čovjek kako bi se približio svakom čovjeku. Zametak tog kraljevstva je i Crkva, koja konkretno, ali opet nenametljivo širi Božju riječ svima, čineći tako da od jednog malog sjemena izraste veliko stablo koje obuhvaća čitav svijet.
U konačnici, svatko od nas je pozvan biti sjeme kraljevstva Božjega, živeći po primjeru Isusa Krista. Donosimo stoga plodove kraljevstva nebeskog da bismo jednom u njega bili primljeni.
Grijeh protiv Duha Svetoga
9. lipnja 2024.
10. NEDJELJA KROZ GODINU (B)
DUHOVNA MISAO. 10NKG.B
U evanđelju Desete nedjelje kroz godinu slušamo Isusov govor o neoprostivom grijehu protiv Duha Svetoga. Ne postoji jednoznačnost u odgovoru na pitanje što je taj grijeh, ali se on može nazrijeti iz situacije u kojoj se Isus nalazio.
Nakon što je naočigled mnoštva izvršio egzorcizme, Isus je od strane pismoznanaca i drugih židovskih vjerskih vođa osporen. Štoviše, okarakteriziran je kao đavlov suradnik. Nakon očitih dokaza i spoznaja da takvo nešto može činiti netko tko je pomazan Duhom Svetim, oni su Isusa odbacili. A odbaciti Isusa znači odbaciti Boga i njegova Svetoga Duha. Bog nikoga ne prisiljava na vjeru i ljubav jer poštuje ljudsku slobodu. Bog želi, ali ne može oprostiti onima koji za Boga ne žele čuti, koji ne žele otvoriti srce njegovoj riječi i djelima. On ne može oprostiti onima koji ne prihvaćaju njegovu snagu i koji sustavno odbacuju njegovu svetu moć. On ne može oprostiti onima koji odbacuju Božje oproštenje i ljubav.
Grijeh protiv Duha Svetoga je odbacivati Boga nakon što nam je jasno očitovao svoju ljubav i postojanje. Možda nas je ovo umirilo jer spoznajemo da nismo počinili taj grijeh. Ipak, svaki grijeh je povreda Božje ljubavi i neposlušnost poticajima Duha Svetoga.
Molimo Gospodina da nam stvori čisto srce i obnovi u nama postojan duh kako bismo po neprijateljstvu zlu i grijehu postali prijatelji i ukućani Isusa Krista.
Nedjelja – dan odmora u Gospodinovoj prisutnosti
2. lipnja 2024.
9. NEDJELJA KROZ GODINU (B)
DUHOVNA MISAO. 9NKG.B
Nedjelja je dan Kristov. Zbog spasenjskog djela, kojem je vrhunac uskrsnuće od mrtvih, nedjelja je uvijek priziv Uskrsa, ona je tjedni Vazam.
Nedjelja je prvi dan, dan kozmičkog stvaranja, dan stvaranja svjetla, a uskrsnuće je novo stvaranje, dan spomena na spasenje koje nam je Krist darovao po pashalnom otajstvu.
Nedjelja je i dan Crkve u koji se kao zajednica okuplja na euharistijsko slavlje koje je srce svake nedjelje. Proslavljamo uskrsloga Krista, prisutnog među nama koji smo okupljeni u njegovo ime. Euharistija je izvorište Crkve, ona ju hrani i oblikuje.
Nedjeljna misa je doživljaj iskustva apostola na dan uskrsnuća kada im se okupljenima ukazao Isus. Nedjelja je i dan čovjeka, dan radosti zbog susreta stvorenja sa Stvoriteljem. Svetkovanje dana Gospodnjega pomaže čovjeku da dublje proživi svoju ovisnost o Stvoritelju i poziv na sudjelovanje u njegovu djelu.
Nedjelja nam uvijek mora biti dan susreta s Gospodinom koji nam jedino može dati pravi odmor, ovdje i u vječnosti.
Ulazak u božanski život
26. svibnja 2024.
PRESVETO TROJSTVO
DUHOVNA MISAO. PRESV.TROJSTVO.B
Središnje otajstvo kršćanstva je vjera u Presveto Trojstvo. Dok se Bog u Starom zavjetu otkriva kao jedan i jedini, utjelovljenje Riječi Božje predstavlja nam Boga kakav je u sebi: on je zajedništvo Oca i Sina i Duha Svetoga. Ni najveći teolozi u povijesti Crkve nisu uspjeli razložiti jednog Boga u tri božanske osobe. Trojstveni Bog nije produkt ljudske imaginacije već istina koju Bog o sebi objavljuje.
Objava Presvetog Trojstva poseban je izraz Božje ljubavi prema čovjeku jer se Bog želi čovjeku predstaviti, otvoriti mu se, uvući ga u svoj božanski život. Taj ljudski ulazak u Boga ne ostvaruje se samo po prelasku s ovoga svijeta. Ulaženje čovjeka u božanski život ostvaruje se po krštenju, sakramentu koji je preduvjet ostalih sakramenata. Po krštenju smo doslovno uronjeni u Oca i Sina i Duha Svetoga, ušli smo u neraskidiv odnos s Bogom koji nas je uzeo za svoju djecu. Budući da je Bog jedinstven te nas uvlači u zajedništvo božanskih osoba, onda je i ljudsko zajedništvo, prožeto ljubavlju, znak da smo ipak shvatili nešto od otajstva Presvetoga Trojstva.
To nam je poticaj da živimo zajedništvo kojem je temelj odnosa ljubav, tj. dobro drugoga. Takvim životom postižemo milost da naša vječnost bude otkrivanje tajne trojedinoga Boga.
